Vittorio Messori, jedan od najutjecajnijih suvremenih katoličkih novinara i pisaca, najpoznatiji po prijelomom intervjuu s kardinalom Josephom Ratzingerom (kasnijim papom Benediktom XVI.), preminuo je u dobi od 84 godine.
Umro je 3. travnja 2026. u 21.10 u Sassuolu, u pokrajini Modena, u regiji Emilia-Romagna, u Italiji, u gradu u kojem je i rođen 16. travnja 1941.
Bio je vrlo čitani branitelj vjere (apologet) i pisac čija su djela odgojila naraštaje katolika i često ih vraćala vjeri.
Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Torinu 1965. Neposredno prije toga, u srpnju 1964., nakon čitanja Evanđelja, Messori se obratio na katolicizam (rekao je da ga je „preobratila neočekivana i neodoljiva sila“). Od tada nadalje, potaknut i čitanjem Blaisea Pascala, započeo je potragu za „razlozima razuma“, kako bi potkrijepio „razloge srca“ koji su ga potaknuli da prihvati vjeru. Pisao je za talijanske dnevne novine: La Stampa, Avvenire i Corriere della Sera.
Duboko vjeran Crkvi i papinstvu, a opet bez dodvoravanja i ‘bez dlake na jeziku’, napisao je remek-djela: Pretpostavke o Isusu (Ipotesi su Gesù, 1976.), Klađenje na smrt (Scommessa sulla morte, 1982.), Mučen pod Poncijem Pilatom? (Patì sotto Ponzio Pilato?, 1992.), Promišljanje o povijesti: Katoličko čitanje ljudske pustolovine (Pensare la storia, 1992.), Izazov vjere (La sfida della fede, 1993.) i Kažu da je uskrsnuo (Dicono che è risorto, 2000.).
Godine 1984. dobio je dopuštenje da intervjuira kardinala Josepha Ratzingera, kojega je papa Ivan Pavao II. nakon Franje Šepera postavio na čelo Svetomu zboru za učenje vjere. Rezultat je bila znamenita knjiga, u svijetu poznata kao Ratzingerovo izvješće: ekskluzivna subesjeda o stanju Crkve, objavljena na talijanskom 1985., prevedena na brojne jezike pa i na hrvatski, pod naslovom Razgovor o vjeri (hrvatska izdanja 1998., 2001., 2005. i 2013., 192 str.).
Joseph Ratzinger i Vittorio Messori u Bressanoneu 1984.
Nekoliko Ratzingerovih izjava u knjizi imalo je dalekosežan utjecaj u Crkvi i izvan nje. Njegova iskrena procjena „opasnosti“ i „poteškoća“ s kojima se Crkva suočava, zajedno s kritikom takozvane teologije oslobođenja, izazvala je snažne reakcije – osobito u progresivnim klerikalnim krugovima. Prema kasnijim izjavama Messorijeve žene prijepor je čak doveo do toga da je Messori primio prijetnje smrću.
Kritičari su tvrdili da je Messori navodno „kriv“ ne samo zato što je intervjuirao takozvanoga „velikoga inkvizitora“, nego i zbog toga što nije ogorčeno proturječio Ratzingeru kada je on opovrgavao konstrukcije onih koji su razdoblje nakon Drugoga vatikanskoga sabora gledali samo kao novo proljeće Crkve.
U listopadu 1993. Messori je zamoljen da intervjuira Ivana Pavla II. povodom petnaeste obljetnice njegova papinstva. To je bio prvi intervju u povijesti s papom. Messori je Papi izrazio svoje sumnje u prikladnost takva pothvata: „Vaša Svetosti, potreban nam je Papa, učitelj koji će nas voditi, a ne televizijski komentator. Ovo nije kriza Crkve. Ovo je kriza vjere: ljudi više ne vjeruju“; odgovor je bio: „Ne slažem se s vama!“ Pitanja su se odnosila na temelje vjere, odnos s drugim religijama, budućnost Evanđelja. Knjiga je objavljena 1994., prevedena na brojne jezike, a na hrvatskom je tiskana u tri izdanja (1994., 2009. i 2014.) pod naslovom Prijeći prag nade (242 str.).
Izvori: Cathopedia, Wikipedia, Messa in latino, Diane Montagna.
Velika subota: tajna Isusova silaska nad pakao
