Dubrovčani i cijela Hrvatska obilježavaju 33. godišnjicu početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik, događaj koji je duboko obilježio povijest ovoga grada i njegove stanovnike.
Početak napada 1. listopada 1991. godine označio je početak jednog od najtragičnijih razdoblja u modernoj povijesti Dubrovnika, kada su srpske i crnogorske snage, potpomognute Jugoslavenskom narodnom armijom, krenule u opsadu grada.
Cilj agresije bio je slomiti otpor i zauzeti povijesni grad, jedan od dragulja svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Napad je započeo intenzivnim topničkim udarima i napadima iz zraka, a uslijedili su mjeseci opsade u kojima je grad bio odsječen od ostatka Hrvatske i svijeta.
Tijekom tih dana Dubrovčani su se suočili s teškim uvjetima života, bez struje, vode i osnovnih potrepština, ali uz neizmjernu hrabrost branitelja i stanovnika, grad je uspio izdržati teške napade.
Opsada je trajala do kraja 1991. godine, kada su hrvatske snage postupno počele oslobađati okupirane dijelove dubrovačkog područja.
U ovom periodu stradalo je puno civila, dok je velik broj kulturnih spomenika, crkava i povijesnih građevina uništen ili teško oštećen.
Osobito su bolne uspomene na razaranje stare gradske jezgre, koja je pretrpjela ogromnu štetu, iako su Dubrovčani pokušali učiniti sve kako bi zaštitili neprocjenjivu baštinu.
Osim materijalnog dogodilo i nezapamćeno nasilje protiv umjetnosti. Budući da je grad bio mjesecima pod opsadom i divljački razaran, s Dubrovnikom se (kao i s razaranjem Vukovara) napokon prelila čaša tolerancije i stavila na kušnju okoštala savjest kulturne javnosti Europe i svijeta.
U ovom prikazu stvaralaštva Ivanke Reberski s Instituta za povijest umjetnosti možete vidjeti antiratne aktivnosti hrvatskih likovnih umjetnika tijekom srpske agresije na Hrvatsku 1991. i 1992. godine: Nasilje protiv umjetnosti – umjetnost protiv nasilja*
Obrana Dubrovnika danas se smatra jednim od ključnih trenutaka u Domovinskom ratu jer je otpor stanovnika i branitelja, unatoč nadmoćnoj sili agresora, postao simbolom snage, jedinstva i ljubavi prema domovini.
Zahvaljujući njihovoj požrtvovnosti i hrabrosti Dubrovnik je sačuvao svoju slobodu, a Republika Hrvatska izborila svoje međunarodno priznanje.
Početak ove herojske obrane Grada, koji nije pao, obilježen je programom „Da se ne zaboravi“.
Podpredsjednik UBD Periša Obradović i članovi udruge Željko Kordić i Dragan Klepo su položili vijence i zapalili svijeća poginulim braniteljima i stradalim civilima na gradskom groblju Boninovo i kod Spomen križa na Srđu.
Počast hrabrim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu iskazali su i predstavnici Grada, Dubrovačko-neretvanske županije, i ostalih braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Molitvu na Srđu predvodio je katedralni župnik don Marin Lučić.
Poginulima na moru odana je počast spuštanjem vijenca u more s broda Tirene gruškom akvatoriju.
Na području Dubrovnika i okolice održane su brojne komemoracije i svečana obilježavanja povodom ove važne obljetnice.
Kod spomenika poginulim braniteljima i na mjestima sjećanja položeni su vijenci, upaljene svijeće i održana minuta šutnje u čast svih koji su dali svoje živote za obranu grada.
Mnogobrojni građani, predstavnici lokalne vlasti, veteranske udruge te brojni uzvanici prisustvovali su ovim događajima, ističući kako je važno da se ove povijesne lekcije ne zaborave te da se sljedeće generacije educiraju o herojskim danima obrane Dubrovnika.
Posebno se naglašavala važnost sjećanja na žrtve, ali i na nužnost izgradnje trajnog mira i međusobnog razumijevanja među narodima.
U duhu sjećanja na prošlost poruka ovogodišnje obljetnice je jasna:
Dubrovnik kao simbol nepokorenog duha danas stoji kao trajni podsjetnik na snagu zajedništva i odlučnosti u borbi za slobodu!
Osim komemorativnih događanja u sklopu obilježavanja obljetnice, održane su i izložbe, projekcije filmova te brojni kulturni događaji koji vraćaju sjećanja na vrijeme opsade i hrabru obranu grada.
Poseban fokus stavljen je na edukaciju mladih kako bi kroz različite radionice i programe bolje razumjeli povijesni kontekst događaja i važnost mira u današnjem svijetu.
Razmjena u Nemetinu – Dan ponovnog rođenja za 662 zatočenika srbijanskih logora
Hrvatski branitelj i ratnik koji nikad ne odustaje ‘zapucat’ će činjenicama i istinom
