Otkrivena masovna grobnica iz Domovinskog rata kod Negoslavaca

Masovne grobnice iz Domovinskog rata predstavljaju jedno od najpotresnijih svjedočanstava o agresiji na Hrvatsku tijekom 1990-ih godina. One nose priče o brutalnosti rata, kao i o ljudskim tragedijama koje su ostale duboko ukorijenjene u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda. Jedna od novijih otkrivenih grobnica nalazi se kod Negoslavaca, gdje su pronađeni posmrtni ostaci pet osoba koje su izgubile živote u vukovarskom području.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved posjetio je ovu lokaciju, istaknuvši da su ekshumirani ostaci muškaraca srednje i starije dobi, za koje se pretpostavlja da su bili stanovnici Vukovara.

Od početka rata, Vukovar je bio pod teškom opsadom i masovno granatiran. Grad je pao nakon tromjesečne opsade u studenom 1991., a brojni civili i branitelji su nestali ili bili ubijeni. Negoslavci, Petrovačka dola i Ovčara samo su neka od područja oko Vukovara na kojima su se pronašle masovne grobnice, a potraga za nestalima traje i danas.

Probna iskapanja na lokaciji kod Negoslavaca započela su krajem rujna 2024. godine, a dosad je pregledano oko 1.000 četvornih metara zemljišta. Posmrtni ostaci pronađeni su na dubini od oko 1,2 metra, što potvrđuje da se radi o primarnoj grobnici, odnosno mjestu na kojem su žrtve odmah pokopane. Potrage za žrtvama rata provode se i na drugim lokacijama, uključujući Petrovačku dolu i Ovčaru. No, na Ovčari, koja je već poznata kao mjesto masovnog pokolja više od 200 zarobljenih Hrvata, novi ostaci još uvijek nisu pronađeni.

Ministar Medved također je istaknuo važnost procesa identifikacije posmrtnih ostataka. U 2024. godini terenska istraživanja provedena su na 20 lokacija, od kojih je 14 na području Vukovarsko-srijemske županije. U tom je razdoblju identificirano 16 posmrtnih ostataka, a očekuje se da će nova identifikacija biti organizirana početkom prosinca. Također, Ministarstvo hrvatskih branitelja intenzivno surađuje s obiteljima nestalih osoba, pružajući im podršku u procesu identifikacije i donošenju pravde.

Situacija s nestalim osobama i dalje je alarmantna – u Hrvatskoj se traga za ukupno 1.788 nestalih osoba. Za 1.398 njih nije poznata sudbina, dok je za 390 osoba potvrđeno da su ubijene. Ovi podaci svjedoče o trajnom osjećaju boli i nepravde koji proživljavaju obitelji nestalih. Svaka ekshumacija i identifikacija donosi malo olakšanje i nadu da će se saznati sudbina i drugih nestalih.

Medved je posebno istaknuo i važnost pravde za žrtve. Nedavno uhićenje i izručenje osumnjičenika za ratne zločine, poput Željka Travice, koji je iz Francuske predan Hrvatskoj, pokazuje kako hrvatska tijela progona nastavljaju rad na privođenju počinitelja ratnih zločina pravdi. Ministar je naglasio kako svaki novi nalaz, poput masovne grobnice kod Negoslavaca, predstavlja dokaz zločina koje nadležna tijela trebaju istražiti i dokumentirati.

Masovne grobnice, poput onih na Ovčari, u Vukovaru, i sada u Negoslavcima, zrcale tragediju i okrutnost kojoj su bili izloženi mnogi stanovnici Hrvatske tijekom ratnih godina. Jedna od najpoznatijih masovnih grobnica u Hrvatskoj nalazi se na Ovčari, gdje je nakon pada Vukovara 1991. godine ubijeno i pokopano više od 200 civila i ranjenika. Ova grobnica, otkrivena nekoliko godina nakon rata, postala je simbol stradanja i prkosa, a svakodnevno okuplja obitelji poginulih, koje ondje odaju počast voljenima.

Osim Vukovara, masovne grobnice pronađene su i diljem drugih dijelova Hrvatske, uključujući Škabrnju i Baćin. Škabrnja je postala poznata po masakru u studenom 1991., kada su srpske paravojne jedinice i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napale selo i ubile 86 civila i branitelja. Mnogi su ostaci ubijenih pronađeni u masovnim grobnicama, a sjećanje na Škabrnju i dalje živi kroz godišnje komemoracije.

Pronalazak i ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava agresije i njihova identifikacija predstavljaju dugotrajan i složen proces. Hrvatska, uz podršku međunarodnih stručnjaka i organizacija, koristi modernu forenzičku tehnologiju kako bi identificirala žrtve. DNA analize, koje su postale standardna metoda u ovom procesu, omogućuju da se s visokim stupnjem točnosti utvrdi identitet žrtava, pružajući obiteljima barem djelomično olakšanje. U tom kontekstu, Ministarstvo hrvatskih branitelja ulaže napore u pronalaženje svih lokacija masovnih grobnica i provođenje sustavne ekshumacije.

Osim masovnih grobnica, pitanje nestalih osoba i dalje je otvoreno i bolno. Mnoge obitelji i dalje čekaju informacije o sudbini svojih najmilijih, a za mnoge od njih nada traje već više od tri desetljeća. Neki od nestalih su civili, a neki branitelji koji su svoje živote dali za domovinu. Iako je od završetka rata prošlo više od 30 godina, traženje i identificiranje nestalih osoba i dalje ostaje jedan od prioriteta hrvatskih vlasti i organizacija koje se bave ljudskim pravima.

Tijekom godina, Republika Hrvatska surađivala je s mnogim međunarodnim organizacijama, uključujući Međunarodni Crveni križ, kako bi ubrzala proces traženja nestalih. Osim toga, uspostavljena je i regionalna suradnja s državama bivše Jugoslavije, koja omogućuje razmjenu informacija i ubrzava pronalazak nestalih osoba. Ipak, procesi su često složeni zbog različitih prepreka, uključujući političke tenzije i nedostatak potpune suradnje sa svim akterima u regiji.

Svake godine, posebno u vrijeme obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, cijela Hrvatska odaje počast stradalima i nestalima u Domovinskom ratu. Grad Vukovar postaje simbol jedinstva, pijeteta i solidarnosti, a masovne grobnice i mjesta poput Ovčare, Negoslavaca i drugih, podsjećaju na tragične posljedice rata. Ministar Medved i njegovo ministarstvo nastavljaju intenzivno raditi na pronalasku nestalih, kako bi svaka žrtva dobila svoje ime i kako bi se obiteljima pružila mogućnost da dostojanstveno sahrane svoje voljene.

Otkriće masovnih grobnica i procesi identifikacije neizbrisivi su dio sjećanja na Domovinski rat. Oni predstavljaju i opomenu za buduće generacije o posljedicama rata i značaju očuvanja mira.