Dostupno nam je više informacija nego ikada prije, ali sam pristup znanju ne čini nas mudrima.
Osim strogo povjerljivih podataka, koji su zaštićeni određenom razinom sigurnosti, gotovo da i nema podataka koje ne bismo mogli pronaći ako bismo to doista htjeli. U ovom informacijskom dobu gotovo svemu možemo pristupiti u svega nekoliko sekundi – od medicinskih dijagnoza do vrijednosti nekretnina i sportskih statistika. Sada kada našim pretraživanjima pomaže umjetna umnost, imamo bogoliki pristup gotovo svemu što želimo znati.
Opasnost koja nam prijeti, i kao pojedincima i kao društvu, jest da sve te podatke kojima raspolažemo pobrkamo s mudrošću. Unatoč svemu što nam tehnika omogućuje, nismo zbog toga ništa manje izloženi ratovima, bijesu, dugovima i krvoproliću. Radikalne ideologije i dalje zaokupljaju mlade ljude, lažne religije zbunjuju i obmanjuju mnoge, pobačaji se i dalje obavljaju, a siromaštvo i zločini pogađaju čitave narode.
Koliko god dramatičan bio prijelaz u „informacijsko doba“, razmjere promjena koje donosi „doba umjetne umnosti“ još je teže izmjeriti. Prema TechCrunchu, samo ChatGPT prima oko 2,5 milijardi upita dnevno. U taj broj nisu uračunane sve ostale čavrljavice (razgovorni roboti, chatbotovi) umjetne umnosti kojima se također možemo služiti.
Što zapravo dobivamo iz te bujice informacija? Što činimo sa svim tim podatcima? U razlici između poznavanja činjenica i mudra življenja krije se duboka svjetonazorska razlika.
Znanje nije isto što i mudrost
Još je prije gotovo stotinu godina Thomas Stearns Eliot u djelu Choruses from “The Rock” („Zborovi iz Stijene“) naslutio tu zbrku:
„Sve naše znanje približava nas našemu neznanju.
Sve naše neznanje približava nas smrti.
Ali blizina smrti nije bliža Bogu.
Gdje je Život koji smo izgubili živeći?
Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju?
Gdje je znanje koje smo izgubili u podatcima?“
Informacije nisu jedina krivotvorina mudrosti. Možda je još zlokobnija pojava u novije vrijeme ogorčenost – uvjerenje da stvarna ili umišljena nepravda, povezana s nečijim identitetom, toj osobi daje svojevrsnu „mudrost“.
Prema takvu shvaćanju, nadahnutu kritičkom teorijom, mudrost se ne određuje prema tome tko je u pravu, a tko u krivu, nego prema tome tko se osjeća potlačenijim. Moralna nadmoć tako se pripisuje potlačenima.
Ogorčenost kao krivotvorina mudrosti
Posljedice takva ozračja osjećaju se i u školama i na fakultetima, u kojima sve više nedostaje istinske mudrosti.
Poslužimo li se izrazima Joshue Mitchella (profesora političke teorije na Sveučilištu u Georgetownu i člana Centra za američki način života pri Zavodu Claremont), američke visokoškolske ustanove više ne nastoje školovati studente za „građansku osposobljenost“ ili „stručnu osposobljenost“. Namjesto toga, prednost daju uspostavi vladavine „nedužnih žrtava“, na štetu onih koje se smatra njihovim tlačiteljima.
Gdje tražiti istinsku mudrost?
Sveto Pismo nudi drukčije shvaćanje mudrosti. Poziva nas: „Steci mudrost, steci razbor, ne smeći ih s uma“ (Mudre izrjeke 4, 5) – i to bez obzira na sve.
Isto tako, početak mudrosti nije informacija ni ogorčenje, nego „strah od Gospodina početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetoga“ (Mudre izrjeke 9, 10). Takav „strah“ ne označuje strah od kazne ili strahovladu, nego duboko poštovanje ili strahopoštovanje prema Bogu. Riječ je o shvaćanju mudrosti koje podrazumijeva nastojanje da živimo životom ugodnim Bogu.
Prema Svetom Pismu, samo „bezumnik“ govori u svom srcu da nema Boga (Psalam 14, 1).
U Novom Zavjetu Bog obećava mudrost svima koji je iskreno traže (Jakovljeva 1, 5). Mudrost nije samo „sposobnost naslućivanja onoga što se krije iza ugla“ u životu, nego i sposobnost življenja u skladu s onim što je istinito i dobro.
Krist – utjelovljena mudrost Božja
Istinska mudrost stoga nije moguća bez spoznaje Boga. U Mudrim izrjekama 8, 22 mudrost je prikazana kao nazočna već u trenutku kada je Bog stvarao svijet. Pavao poslije povezuje takvo shvaćanje mudrosti s Kristom, utjelovljenim Bogom, kojega naziva „mudrošću Božjom“ (Prva Korinćanima 1, 24).
Zato se za mudrost obraćamo Isusu, „u kojem su skrivena sva bogatstva mudrosti i spoznaje“ (Kološanima 2, 3), kao njezinu izvoru.
Isus je obećao „mudrost kojoj se ne će moći suprotstaviti niti oduprijeti nijedan vaš protivnik“ (Luka 21, 15). Riječ je o mudrosti koja pobjeđuje svijet, pruža nam čvrst temelj i otvara put razumijevanju Božjih nauma u stvaranju i razumijevanju Kristova uma.
Upravo nam je zato mudrost toliko potrebna, a Bog nam je jasno obećava.
Poziv na život u Božjoj mudrosti
Rast u Božjoj mudrosti cjeloživotni je pothvat. Na tom putu Bog nam je podario različita sredstva koja nam pomažu rasti u mudrosti – od pokajanja do praštanja. Ne propustimo tu izvanrednu priliku!
John Stonestreet i Andrew Carico
Od istih suautora
Kamo je nestala sva stvaralačka snaga?
Vance priznao da je opsjednut izvanzemaljcima: o čemu se tu radi?
Koga zanima više
John Stonestreet i Glenn Sunshine, Je li moguće imati znanje o Bogu?
Petar Marija Radelj, O, Mudrosti!
