Tijekom školskog dana u Zagrebu jede tek 60, 9 posto srednjoškolaca, a njih 42,8 posto navodi da je u školi gladno često ili svaki dan, pokazuje istraživanje provedeno za potrebe Grada Zagreba koji će na temelju tih rezultata napraviti prvi akcijski plan za borbu protiv dječjeg siromaštva.
Izostanak sustavno organizirane školske prehrane u srednjim školama prepoznato je kao strukturni deficit s posljedicama za zdravlje, koncentraciju i obrazovne ishode učenika, ističe se u istraživanju “Dobrobit i potrebe djece školske dobi u gradu Zagrebu”.
Među srednjoškolcima, naglašava se, postoji širok konsenzus o potrebi uvođenja besplatnog školskog obroka.
Spomenuto istraživanje temelji se na anketi provedenoj na slučajnom uzorku od 3786 učenika (2147 osnovnoškolaca i 1639 srednjoškolaca) te na polustrukturiranim intervjuima s 30 djece i 15 roditelja iz obitelji ograničenih materijalnih resursa.
Obuhvatilo je stanovanje i materijalne uvjete, obrazovanje, školsku prehranu, slobodno vrijeme, socijalnu podršku te tjelesno i mentalno zdravlje.
Riječ je istraživanju koje je dosad najopsežniji izvor podataka o dobrobiti djece školske dobi u Zagrebu te je gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio da će na temelju tih rezultata u Gradu napraviti prvi Akcijski plan od 2027. do 2030. godine za borbu protiv dječjeg siromaštva.
Dobrobit djece povezana s materijalnim statusom obitelji
“Iako je opća slika dobrobiti djece u Zagrebu relativno povoljna, nalazi dosljedno pokazuju da je u gotovo svim područjima dobrobit djece značajno povezana s materijalnim statusom obitelji. Približno svako trinaesto dijete (7,4 posto učenika) procjenjuje da je njegova obitelj u lošijem financijskom položaju od obitelji vršnjaka, a ovisno o području dobrobiti do 10 posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne ili razvojno važne potrebe”, ističu profesorice na Katedri za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić i Lea Skokandić koje su radile na istraživanju. Romana Galić iz Grada Zagreba i Olja Družić Ljubotina bile su suvoditeljice projekta.
Iako se nepovoljni pokazatelji odnose na manji udio djece, u populacijskom smislu riječ je o značajnom broju djece.
Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrambena nesigurnost izražena kod 6,5 posto učenika.
Djeca slabijeg materijalnog statusa češće žive u neadekvatnim stambenim uvjetima i rjeđe odlaze na obiteljski odmor, a najizraženije razlike odnose se na “statusna” i razvojna dobra – tehnologiju, opremu za slobodno vrijeme te na proslave i izlaske.
Novčanu pomoć države ili Grada prima 5,7 posto obitelji učenika, dok 19 posto učenika ne zna prima li je obitelj. Stipendiju Grada Zagreba prima vrlo mali broj srednjoškolaca.
Školski pribor si ne može uvijek priuštiti oko tri do pet posto djece
Ovisno o vrsti potrebe, do osam posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne obrazovne potrebe. Školski pribor si ne može uvijek priuštiti oko tri do pet posto djece, a pomoć u učenju oko osam posto.
Učenici slabijeg materijalnog statusa pokazuju slabiji angažman i osjećaj prihvaćenosti u školi, slabiji uspjeh i niže aspiracije, a njihovi su obrazovni izbori češće uvjetovani financijskim mogućnostima obitelji.
“Skriveni” troškovi obrazovanja nerazmjerno ih pogađaju, dok ih pojedine prakse nastavnika izlažu nepovoljnim obrazovnim ishodima, primjerice jedinica ako nemaju školski pribor ili stigmi, primjerice izrada plakata jer nemaju računalo.
Siromašnija djeca rjeđe sudjeluju u izvanškolskim i vršnjačkim aktivnostima “uživo”, rjeđe se mogu osloniti na sve izvore neformalne podrške (obitelj, prijatelji, nastavnici).
Također, češće obolijevaju, a istodobno značajno češće navode da im roditelji ne mogu priuštiti ortodontski aparatić, naočale, specijalistički pregled ili psihološku pomoć.
Istraživanje je pokazalo i da je opće mentalno zdravlje učenika tek “umjereno dobro”. Među svim učenicima, 45 posto se u proteklom mjesecu stalno, gotovo stalno ili dobar dio vremena osjećalo vrlo nervozno, a oko 22 posto tužno i obeshrabreno. Kod učenika slabijeg materijalnog statusa ti udjeli iznose 68 posto i 45 posto.
Preporuka Gradu: Uvesti organiziranu prehranu za srednjoškolce
Izvanškolskim aktivnostima u uobičajenom tjednu ne bavi se trećina srednjoškolaca, njih 34 posto i 15,7 posto osnovnoškolaca.
Rezultati istraživanja ukazali su i na skrivene oblike deprivacije, odnosno uskrate. Djeca slabijeg materijalnog statusa češće su navodila da im pojedine stvari i aktivnosti “ne trebaju”, dok su intervjui pokazali da se iza toga često kriju prilagođene preferencije, zaštita roditelja i samoisključenje. Dio djece preuzima odgovornosti neprimjerene dobi, kao što su financijski doprinos obitelji.
Na temelju dobivenih rezultata Grad Zagreb ‘dobio’ je 15 preporuka, među kojima je i uvođenje organizirane školske prehrane za srednjoškolce. Preporuča se i razmisliti o modelu centralne kuhinje po uzoru na Osijek.
Među preporukama su i smanjenje financijskih i strukturnih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi unutar javnog zdravstvenog sustava, a u obrazovanju uklanjanje “skrivenih” troškova, jačanje podrške u učenju i smanjenje digitalne deprivacije. Preporučuje se i šira dostupnost stipendija za učenike slabijeg socioekonomskog statusa te jačanje uključivosti i osjetljivosti škole za socioekonomske nejednakosti.
