CDU pao s 40 na 15 zastupnika, a za dva tjedna slijede Mecklenburg-Zapadna Pomeranija i Berlin
Izbori u njemačkoj saveznoj državi Saskoj-Anhalt prošli su očekivano – nadmoćnom pobjedom Alternative za Njemačku (Alternative für Deutschland – AfD). Odlična vijest za „obične” Nijemce. Jako, jako loša vijest za sve ostale, prije svega crno-crvenu koaliciju. I još više za Bundeskanzlera Friedricha Merza. Kojega su „partijski” drugovi zamolili da do maksimuma smanji sudjelovanje u predizbornoj kampanji jer je jako „omiljen” među biračima. „Omiljeniji” od prethodnika Olafa Scholza.
AfD je u Saskoj-Anhaltu odnio (budućnost će pokazati je li povijesnu) pobjedu od 43,8 % i tako došao nadomak većini u lokalnom parlamentu – nedostaju mu tri zastupnika. Istovremeno, dosadašnji vladajući demokršćani (Christlich Demokratische Union Deutschlands – CDU) pali su s 40 na mizernih 15 zastupnika. Doduše, CDU se nada da će sklopiti veliku koaliciju kojom će spriječiti da AfD u Saskoj-Anhalt preuzme vlast.
Račun će im najvjerojatnije pomrsiti stranka BSW (Bündnis Sahra Wagenknecht – Vernunft und Gerechtigkeit) koja je uspjela prijeći prag od 5 % te dobiti pet zastupnika. Kad je osnovana, BSW je bila ekstremno lijeva stranka. No onda su u studenome 2025. „partijski drugovi” odlučili smijeniti Sahru Wagenknecht i za predsjednika postaviti Fabija De Masija. Koji je stranku odveo u sasvim „nove vode”. Toliko nove da im je koalicija s AfD-om vrlo poželjna.
Novi test u Mecklenburgu i Berlinu
No to nije toliko bitno. Ono što je puno bitnije jest činjenica da CDU-u i Bundeskanzleru Merzu za manje od dva tjedna predstoji novo iskušenje – izbori u saveznoj državi Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji. Ankete pokazuju da će 20. rujna birači odabrati isto kao u Saskoj-Anhalt. A to znači srušiti CDU s vlasti i na nju dovesti AfD. Hoće li AfD, na krilima pobjede iz Saske-Anhalt, premašiti 40 % i u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, vidjet ćemo vrlo brzo.
Ono što posebno brine CDU i Bundeskanzlera Merza jesu izbori u saveznoj državi Berlin, zakazani također za 20. rujna. I tamo je CDU na vlasti, ali samo s 52 zastupnika od 159. Stoga mu većinu rade socijaldemokrati (Sozialdemokratische Partei Deutschlands – SPD) s njihovih 36 zastupnika. Zasad je AfD tek peti po snazi, sa samo 17 zastupnika.
Što znači da AfD na idućim izborima u Berlinu nema što izgubiti, samo dobiti. A CDU ima jako puno za izgubiti. Dosad su ankete pokazivale da se na vrhu izmjenjuju CDU i komunistička stranka Die Linke (ili Linkspartei – ljevičari), dok je AfD bio čvrsto treći. Međutim, izbori u saveznoj državi Saskoj-Anhalt zasigurno će snažno utjecati i na Berlinčane (ili, kako bi bivši američki predsjednik John Kennedy rekao, Berlinere).
Ljevičari će se bez imalo sumnje zbiti oko Die Linke. Za Merza će biti ogroman problem ako birači desnice prijeđu AfD-u. Dovoljno je da trećina njih promijeni odabir pa da CDU potone i sleti s vlasti.
Berlin bi mogao promijeniti sve
A to bi za posljedicu imalo da su dvije najjače stranke u saveznoj državi Berlin ekstremno lijeva Die Linke i AfD. S jačanjem Die Linke i na nacionalnoj razini socijalistički SPD bi još jače zaronio i sasvim sigurno pao ispod 10 % potpore birača.
Što bi zajedno, kumulativno s izborima u saveznim državama Saskoj-Anhalt i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, značilo da velika nacionalna crno-crvena koalicija CDU-a i SPD-a redom gubi izbore.
Istovremeno, potpora javnosti Bundeskanzleru Merzu uspjela je sletjeti „na niže grane” nego vrlo nepopularnom socijalističkom prethodniku Olafu Scholzu. U rujnu ove godine Merza je podržavalo tek 13 % birača. Nakon katastrofe u saveznoj državi Saskoj-Anhalt te predstojećih, možda uspije postati prvi Bundeskanzler kojega će podržavati manje od 10 % birača.
Naravno, nepopularnost Merza širi se i na CDU. Ali i na SPD. Stoga ne čudi da potpora javnosti objema strankama „tone ko sjekira”. Još ako Die Linke „razvali” SPD na izborima u Berlinu, kriza će postati alarmantna. I dovesti čelništvo stranke pred zid. Predsjednik SPD-a Tim Klüssendorf i „drugovi” morat će do kraja godine odlučiti koliko im se isplati ostati u crno-crvenoj koaliciji pa potonuti zajedno s njom. Ili je raspustiti i time izazvati još jedne prijevremene parlamentarne izbore.
Doduše, velika većina od 120 zastupnika SPD-a u Bundestagu navija za ostanak u koaliciji jer su svjesni da većina njih više neće vidjeti zastupničke klupe. Isto raspoloženje vlada i u CDU/CSU jer 164 zastupnika CDU-a i 44 zastupnika bavarske sestrinske stranke CSU (Christlich-Soziale Union in Bayern) znaju da im je to posljednji mandat. Pa ako je tako, zašto ga ne iscijediti do kraja. Šteta kod birača već je nepopravljiva.
Može li Merzov odlazak spasiti CDU
Ili se možda može popraviti odlaskom Friedricha Merza i dolaskom novog vođe koji će bolje komunicirati s javnošću. Pa posljedično neće morati održavati zatvorene predizborne skupove s redarima koji paze tko ulazi, kao što je Merz radio u predizbornoj kampanji u Saskoj-Anhalt. Dok ga stranački prijatelji nisu zamolili da više ne dolazi.
U svakom slučaju, pred Njemačkom su jako zanimljiva vremena. Ne raspada se samo politika, već i gospodarstvo (korporacija Volkswagen najavljuje otpuštanje 100 tisuća radnika). Jedino raste stopa kriminala, ponajviše zahvaljujući ilegalnim useljenicima.
Njemačka himna kaže „Deutschland, Deutschland über alles” (Njemačka, Njemačka iznad svega). Zapitajte se koja od prije spomenutih stranaka istinski to provodi.
Više od istog autora:
Rusija bi tijekom jeseni ili zime mogla napasti baltičke zemlje
