Do druge predsjedničke inauguracije Donalda Trumpa preostalo je nekoliko dana. Mnogi Amerikanci ne mogu dočekati 20. siječnja i odlazak Joa Bidena. Mnogi strepe od povratka Trumpa u Ovalni ured Bijele kuće. U svakom slučaju dolaze „zanimljiva vremena”.
S ove strane Atlantika mediji stvaraju predodžbu kako će prvi prioriteti Trumpa biti vanjska politika. Prije svega rat u Ukrajini. Te odnosi unutar NATO saveza. E pa neće.
Amerikanci nemaju problem s Europom, već Europljani imaju problem s Amerikom. Kad bi 21. siječnja Trump objavio da će povući sve američke snage iz Europe većina Amerikanaca bi to podržala ili bili potpuno indiferentni. No kada bi Trump rekao da će te snage rasporediti na granicu s Meksikom imao bi dvotrećinsku potporu Amerikanaca.
Jer Amerikance jedino i isključivo zanima Amerika. Za razliku od Europljana koji u velikoj većini znaju za Trumpa, velika većina Amerikanca nema pojma tko je na čelu bilo koje europske države, a kamoli na čelu Europske komisije. To je posljedica stanja u kojem se Europa nalazi još od kraja Drugog svjetskog rata i predominantne ovisnosti o sigurnosnim garancijama SAD-a. Tome treba pridodati i činjenicu da europska ekonomija puno više ovisi o izvozu u SAD-e nego američka o izvozu u Europu.
Logično je da će Trumpovi prioriteti biti oni koji najviše brinu Amerikance. A to je smanjenje inflacije, osiguranje granice s Meksikom i protjerivanje ilegalnih imigranata.
Da bi to ostvario Trump mora kroz Kongres što brže progurati svoje odabire za ministre i šefove državnih agencija. Saslušanja pred odborima Kongresa već su započela. „Čast” da bude prvi imao je Trumpov izbor za ministra obrane Pete Hegseth. Četiri i pol sata dugo saslušanje pretvorilo se u puko vrijeđanje Hegsetha od strane demokratskih senatora.
Nazivali su ga alkoholičarem, silovateljem, zlostavljačem i mrziteljem žena. Planovi reformi Pentagona i oružanih snaga Demokrate uopće nisu zanimali. Ne čudi s obzirom na to da Republikanci imaju većinu u oba doma Kongresa, pa uz malo sloge i malo prisile mogu izglasati sve Trumpove odabire.
Doduše, Trump je zahtijevao da se svi potvrde bez saslušanja no to bi ipak bilo previše za senatore i zastupnike koji žele zadržati barem privid samostalnosti i moći. Tek toliko da ih lobisti i dalje časte i mite.
Demokrati su jednako žestoko napadali i Pam Bondi, buduću glavnu odvjetnicu. s obzirom na to da je gospođa Bondi, između ostalog, bila glavni državni odvjetnik Floride, te da joj Demokrati nisu mogli pronaći ništa nedolično u privatnom životu, okomili su se na činjenicu da je bila Trumpov odvjetnik od 2020. do pobjede na predsjedničkim izborima.
Demokrati su se najvjerojatnije povodili primjerom uskoro bivšeg državnog odvjetnika Merricka Garlanda koji je doslovno i entuzijastično provodio sve što je Bidenova administracija tražila, prije svega u progonu Trumpa.
Vođa demokratske manjine u Kongresu Chuck Schumer najavio je da će Demokrate napadati Trumpove odabranike svim snagama kao osveta za posljednje dvije godine kad su Republikanci na saslušanjima Bidenove odabranike dovodili doslovno do sloma živaca. Neke su morali iznijeti uslijed prevelike razine stresa. Po Schumeru sada je došlo vrijeme za osvetu.
Nakon što Trump formira administraciju, a to znači ne samo imenovanje čelnih ljudi ministarstava i agencija već i imenovanja po uspravnicama, krenut će pravi posao. Iz Mar-a-Laga dolaze najave da će 20. siječnja Trump potpisati više od 100 predsjedničkih ukaza kako bi od prvog dana započeo s razgrađivanjem Bidenove woke Amerike i njenom temeljitom reformom. Zastupnički dom je izglasao zakon kojim se zabranjuje učešće muškaraca u ženskom sportu, što znači jedna predsjednička uredba manje.
Borba protiv inflacije najteža je jer se ne može postići s tek nekoliko mjera. Trump namjerava smanjiti poreze. No to će stvoriti još veći deficit u proračunu. Koji pak namjerava zatvoriti smanjenjem državne administracije i rezanjem njenih troškova. Već su najavljena gašenja ministarstva obrazovanja i pripadajućih agencija.
Pritom treba naglasiti da se savezno ministarstvo obrazovanja u SAD-u ne bavi nastavnim kurikulumima već je formirano 1979. godine s jedinim ciljem da spriječi rasnu diskriminaciju u sustavu obrazovanja. Barem je tako bilo do 2020. godine i dolaska Bidenove administracije koja je ministarstvo počela intenzivno koristiti za nametanje woke, DEI, MeToo i sličnih ljevičarskih ideologija. Po američkim standardima to je malo ministarstvo s „samo” 4400 zaposlenika i proračunom od oko 250 milijardi dolara. Pa će njegovo gašenje više biti simbolika da je vrijeme woke i DEI ideologije prošlo.
Ogromnu ulogu u smanjenju državne administracije i pripadajućih troškova imat će novoformirani Department of Government Efficiency (DOGE) koji će voditi Elon Musk i Vivek Ramaswamy. DOGE će biti savjetničko tijelo koje se neće financirati iz proračuna tako da Musk i Ramaswamy ne moraju dobiti odobrenje Kongresa. DOGE će savjetovati Trumpa koji će onda natjerati ministre i šefove agencija da te prijedloge provedu. Musk je najavio da će ukupne uštede već 2025. godine biti dva bilijuna dolara.
Kako je američki proračunski manjak u ovom trenutku veći od 711 bilijuna dolara Trump će morati pronaći dodatne načine financiranja. Jedna opcija je uvođenje novih carina. Trump je najavio da će Meksiko i Kanadu kazniti s carinama od 25% ako ne spriječe prolazak ilegalnih imigranata te šverc fentanila iz Kine. Kanadski premijer Justin Trudeau već je najavio odlazak čim Liberalna stranka izabere njegovog nasljednika.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum u početku je najavljivala otpor Trumpim prijetnjama, ponajviše zbog domaće javnosti. No kako se povratak Trumpa u Bijelu kuću sve više bliži Sheinbaum sve više popušta. Tako je zaustavila imigrantski val od 475 tisuća ljudi koji je išao prema meksičko-američkog granici. Policija je u studenom zaplijenila rekordnih 1100 kilograma fentanila. Pojačana je i pljenidba kineskih plagijata ekskluzivnih proizvoda. Hoće li to biti dovoljno da Trump odustane od prijetnje carinama?
Novoj administraciji protjerivanje ilegalnih imigranata mogao bi postati znatno veći problem od svih ostalih. Izvori problema su gradovi utočišta (sanctuary cities). Situacija nije nimalo bezazlena jer su se gradovima utočištima proglasili, između ostalih, New York, Los Angeles, San Francisko, Chicago, Boston, Washington, New Orleans i mnogi drugi. Države New York i California proglasile su se državama utočištima (sanctuary states).
U početku gradovi utočišta pružali su pomoć ilegalnim imigrantima osiguravajući im smještaj, prehranu i nešto novca. No s pobjedom Donalda Trumpa stvar se dodatno radikalizirala. Tako je gradsko vijeće Los Angelesa 19. studenog 2024. proglasilo ne samo da je taj grad sanctuary citie već i da će svim sredstvima braniti ilegalne useljenike od mjera savezne vlade. Ubrzo su takvu mjeru najavili i drugi gradonačelnici, te mnogi demokratski guverneri. Odbijanje provođenja saveznih zakona i stavljanje takvih odluka u službene dokumente zapravo je pobuna i pokušaj secesije.
A secesijom su započela oba američka građanska rata. Onaj koji je trajao od 1775. do 1783., a kojeg Amerikanci nazivaju American Revolutionary War, započeo je secesijom američkih kolonija od Britanskog Carstva. Teško da je itko od stotinjak budućih Amerikanaca, maskiranih u Mohawk Indijance, 16. prosinca 1773. naslućivao da će bacanje škrinja s čajem u Bostonski zaljev izazvati rat i na kraju stvoriti Sjedinjene Američke Države. Njihovo (ne)djelo vjerojatno ne bi imalo takve posljedice da nisu bili preučinkoviti i uništili 42 tone čaja današnje vrijednosti veće od dva milijuna dolara.
Drugi, kojeg i Amerikanci nazivaju American Civil War (1861. do 1865.) izazvala je secesija južnjačkih država koje su ukidanje ropstva smatrale ugrožavanjem egzistencije. Jug se gadno preračunao vjerujući kako će srčanost južnjaka nadvladati industrijsku snagu Sjevera.
Republikanci su odlučili ignorirati demokratske gradonačelnike i guvernere, te s vremena na vrijeme zaključiti kako će do 20. siječnja doći pameti. Jedino je Trumpov car od granice (border czar) Tom Homan izjavljivao da će gradonačelnici i guverneri poštivati savezne zakone ili će ih u protivnom privesti i suditi.
Što se tiče gradonačelnika to nije neki problem. Oni imaju tek nadzor nad gradskim policijskim snagama koje bi mogle pokušati pružiti nekakav otpor, vjerojatno tek simboličan. Međutim, guverneri zapovijedaju nacionalnim gardama saveznih država. Guverner Californije Gavin Newsom je 9. siječnja zapovjedio California National Guard da s osam tisuća pripadnika pomogne policiji sprečavati pljačke po opožarenom dijelu Los Angelesa. Isto tako Newsom, kao i svaki drugi demokratski guverner, može podići nacionalnu gardu protiv saveznih vlasti u obranu ilegalnih imigranata.
Trump je već najavio da će u hvatanju, pritvaranju i deportaciji ilegalnih imigranata (ovisno o izvoru broj ilegalaca koji su ušli u SAD-e tijekom četiri godine Bidenove vladavine seže od sedam pa sve do dvadeset milijuna) koristiti i vojsku. Pritom zasigurno nije mislio da će vojsku morati koristiti i protiv odmetnutih demokratskih guvernera.
Iako se to na prvu ne čini tako pitanje Panamskog kanala je unutarnja politika. Panamski kanal su izgradili Amerikanci prije svega kako bi brzo prebacivali ratne brodove iz Atlantika u Tihi ocean i obrnuto. Stoga ne čudi da je Panamskim kanalom do prepuštanja Panami upravljala američka vojska, tj. U. S. Army Corps of Engineers. Američka vojska nije upravljala samo Kanalom već je nadzirala i koridor od pet milja (8 km) s obje obale kanala.
Predsjednik Jimmy Carter potpisao je sporazum Torrijos–Carter Treaties 1977. godine, kojim je nadzor na Panamskim kanalom prepušten Panami 31. prosinca 1999. Mora se napomenuti da nijedan predsjednik koji je došao iza Cartera nije pokušao osporiti ili poništiti sporazum.
Najvažniji dio sporazuma je da Kanalom neće upravljati panamska država već samostalna agencija Panama Canal Authority/Autoridad del Canal de Panamá.
Trump je prvo spomenuo da panamske vlasti naplaćuju prevelike namete američkim brodovima za prolaz Kanalom. No potom je ustvrdio da su Panamci prepustili upravljanje Kanalom Kinezima. Tako je 25. prosinca poželio sretan Božić kineskim vojnicima koji upravljaju Kanalom.
Činjenica je da na svakoj strani kanala stoje luke koje su pod kineskom upravom. Kineska tvrtka (sa sjedištem u Hong Kongu) Hutchison Ports Holdings Limited upravlja lukama Balboa i Cristóbal.
U američkim medijima sklonim Trumpu pojavile su se tvrdnje da su panamske vlasti namjeravale prepustiti upravljanje agencijom Autoridad del Canal de Panamá Kinezima za poveću sumu. Panama je to demantirala.
Četiri posto stanovništva Paname čine Kinezi (chino-panameños), uglavnom potomci radnika koji su došli graditi Kanal. Navodno Peking snažno koristi tih dvjestotinjak domaćih Kineza za širenje svog utjecaja, naročito među mladim.
Ono što je potpuno sigurno je da Donald Trump koristi Panamski kanal kao primjer nove američke politike prema Latinskoj Americi u kojoj neće biti mjesta kineskim interesima, samo američkim. Stoga nije posve isključeno da će Trump poslati vojsku da ponovno uspostavi američku upravu na Panamskim kanalom. Tek da se zna tko je gazda.
Trump traži 3 posto, a Hrvatska još uvijek nije dosegla ni 2 posto BDP-a za obranu
