Suočen s realnošću Trump se predomislio – ipak će nastaviti slati vojnu pomoć Ukrajini. Barem tako tvrdi The Financial Times u tekstu objavljenom 20. prosinca. U tekstu se tvrdi da su ljudi zaduženi za vanjsku politiku Trumpovog tranzicijskog tima obavijestili europske dužnosnike kako će se pomoć Ukrajini nastaviti. Barem dok se ne potroše proračunska sredstva koje je Kongres odobrio za pomoć Ukrajini u travnju 2024. Iako je Bijela kuća objavila da namjerava najveći dio od 61 milijardu dolara pomoći potrošiti prije Trumpove inauguracije 20. siječnja, ipak će ostati nepotrošene milijarde.
Na tragu toga su i izjave uskoro bivšeg njemačkog kancelara Olaf Scholza. Nakon telefonskog razgovora s Trumpov Scholz je prošli četvrtka izjavio kako je prilično siguran da će EU i SAD-e zajedno nastaviti pomagati Ukrajinu.
Iako je u predizbornoj kampanji Trump obećavao potpuni prekid pomoći Ukrajini suočio se sa stvarnošću. Ako prestane pomagati Ukrajini tamošnja će se vojska potpuno raspasti. U tom slučaju Putin neće imati ni najmanje volje ni potrebe za ikakvim pregovorima jer će sve ciljeve postići na bojnom polju. Trump to ne može dozvoliti.
Ne toliko zbog Ukrajine koliko zbog sebe. Prvo, zato što ne želi biti krivac za nestanak jedne suverene države. Drugo, za Trumpa još važnije, to bi snažno ugrozilo sliku snažnog vođe (ponovno) snažne Amerike, koju tako uporno stvara.
Trump stalno ponavlja da je uskoro bivši predsjednik Biden svojom neodlučnošću i nesposobnošću ugrozio položaj Sjedinjenih Država. Po njegovim tvrdnjama mnogi nekadašnji saveznici i prijatelji potražili su druge sile koje će zaštititi njihove interese, a neprijatelji su ojačali. Pritom mu je jedan od omiljenih primjera kaotično povlačenje Amerikanaca iz Afganistana u kolovozu 2021.
Trump voli isticati da u njegovom prvom mandatu nije započeo niti jedan rat. Uporno tvrdi da se Putin ne bi usudio napasti Ukrajinu da je on ostao predsjednik. Tvrdnju da će zaustaviti rat u Ukrajini za 24 sata više ne spominje. Zapravo ne spominje nikakav vremenski okvir. Iako u svim govorima, intervjuima i novinskim konferencijama i dalje tvrdi da mu je rat u Ukrajini najviši prioritet vanjske politike.
Trumpov najveći problem je što nema puno opcija kako natjerati Putina na pregovore, a kamoli da ga prisili da zaustavi agresiju. Sa Zelenskim je lako jer Ukrajina previše ovisi o stranoj pomoći. Na velikom slavljeničkom skupu u Phoenixu (Arizona) održanom 22. prosinca, Trump je u govoru dužem od sat i pol ponovno spomenuo i Ukrajinu. Ništa konkretno niti novo. Tek najava da će se u skoro vrijeme sastati s Putinom. Koji je, po tvrdnjama Trumpa, jako zainteresiran za taj sastanak. Ono što je sigurno da postoje intenzivni kontakti između Mar-a-Lagoa i Kremlja.
Isto tako je sigurno da će Putin otezati koliko će god moći. Jedan od razloga je što želi izbaciti ukrajinske snage iz Rusije prije početka bilo kakvih konkretnih pregovora.
Povrh toga ruskim snagama u Ukrajini ide sasvim dobro. Iako nije izgledno da će Rusi uspjeti okupirati baš cijelu Donetsku oblast prije povratka Trumpa u Bijelu kuću, mogli bi osvojiti neke od većih naselja. Prije svega Pokrovsk. Dva velika grada Kramatorsk i Slovjansk ostat će tek neispunjena želja. Samo pod uvjetom da pomoć Ukrajini ostane približno na istom nivou kao do sada.
I to je Trumpov veliki problem. Biračima je obećao prestanak slanja pomoći Ukrajini i postizanje mira. Bez nastavka pomoći neće biti nikakvih pregovora o miru, tek ukrajinska kapitulacija.
Da ne bi sve bilo u pozitivnom tonu pobrinuo se Trump najavom da će na predstojećem sastanku na vrhu NATO čelnika, koji će se održati 24. i 25. lipnja u Hagu, zatražiti od članica da povećaju izdvajanja za obranu na 5 % BDP-a. Trenutačno samo jedna članica NATO-a ima plan izdvajanja od 5 % – Poljska. Nitko drugi, pa niti SAD-e, nisu ni blizu.
s obzirom na to da je pet posto nedohvatljivo za 31 od 32 članice NATO-a, takav zahtjev bi zapravo mogao biti tek alibi za najavljeno povlačenje svih američkih vojnika iz Europe. Trump EU ne vidi kao saveznika već kao suparnika, prije svega ekonomskog. Stoga uporno ponavlja kako se hitno treba riješiti pitanje europskog trgovinskog suficita. Kako bi pokušali izbjeći trgovinski rat čelnici EU-a su pristali povećati uvoz američke nafte i plina. Barem kao kratkoročnu mjeru.
Trump je potpuno u pravu kad tvrdi da se Europa mora i može sama početi brinuti o svojoj sigurnosti. SAD-e ima 332 milijuna stanovnika a EU 449,2 milijuna. Bruto društveni proizvod EU je 17 bilijuna eura (17,69 bilijuna dolara) a američki 27,36 bilijuna dolara. Iako ima samo 84,5 milijuna stanovnika Njemačka je četvrto gospodarstvo na svijetu i treći najveći izvoznik. Najviše njemačkog izvoza završi u Sjedinjenim Državama.
Ekonomski i tehnološki EU je više nego sposobna sama razvijati najsuvremenije borbene sustave, ali samo pod uvjetom da se političari dogovore. Jedini je problem što se europski političari groze donošenja teških odluka. Prije svega povećanja izdvajanja za oružane snage i vraćanja obveze služenja vojnog roka. Međutim, Trump tvrdi da nije američki problem što su europski vlastodršci međusobno isposvađani te vuku svako na svoju stranu. Zbog toga ako i dalje žele američku zaštitu onda će to i skupo platiti.
Trump traži 3 posto, a Hrvatska još uvijek nije dosegla ni 2 posto BDP-a za obranu
Umjetna inteligencija umjesto pilota – ‘Piloti zbogom, dolazi AI’
Hoće li europski vojnici put Ukrajine?
