S ciljem poticanja dijaloga o pitanjima održivosti u jednom od najjačih europskih kreativnih sektora konferenciju je organiziralo Ministarstvo kulture i medija, u suradnji s hrvatskim Uredom za izvoz glazbe “We Move Music Croatia”.
“Drago mi je da danas otvaramo ovu temu u Hrvatskoj iako ima puno onih koji su osviješteni, koji vjeruju i znaju da svatko može dati svoju podršku i doprinos zelenijem društvu i zelenijoj budućnosti”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
“Klimatska kriza jedna je od kriza koja će ostati s nama, s generacijama koje dolaze, nema nijedne industrije koja ne može ili ne treba doprinijeti na bilo koji način da bude svjesnija i opreznija, uključena u pronalaženje načina da se borimo protiv nje”, ocijenila je.
Podsjetila je na uspješno prevladanu krizu glazbene industrije u vrijeme pandemije pa je, napomenula je, sretna što je u prošloj godini zabilježen veliki porast broja koncerata i glazbenih događanja. “To je industrija koja brzo raste pa moramo smanjiti ugljični otisak i pokušati naći rješenja da ona postane zelenija”, dodala je.
Ministrica je najavila novi projekt u okviru kojega će se podupirati koncerti u manjim gradovima, što će omogućiti i stvaranje nove publike, kao i edukaciju mladih ljudi da vide koliko je glazba važna u njihovim životima.
Europska unija je 2020. pokrenula Europski zeleni plan – sveobuhvatnu strategiju s ciljem da do 2050. postane klimatski neutralna, potakne gospodarstvo putem zelene tehnologije, stvori održivu industriju i transport te smanji opće zagađenje. U skladu s time za razdoblje 2021. – 2027. godine predviđeno je da se 30 posto rashoda EU proračuna uloži za pitanja klime, što se odražava i na program Kreativna Europa.
Stoga je okupljene video pozivom pozdravio Georg Häusler, direktor za kulturu, kreativnost i sport Europske komisije, dok je o strateškim planovima Europske komisije, govorio gost konferencije, predstavnik “Music Moves Europe – MME” Willy Kokolo.
“Mi u EU inače volimo raditi stvari prilično komplicirano, no ovo je zapravo prilično jednostavno, unutar političkog okvira EU Green Deal radimo na smanjenju ugljičnog otiska na svim područjima, a glazbena industrija mora preuzeti dio odgovornosti”, rekao je Kokolo.
Kaže kako je ta industrija prepoznata zbog utjecaja koji ima na ekonomski rast EU, no to donosi i negativne aspekte, poput utjecaja na okoliš, primjerice na velikim festivalima, u streamingu ili u proizvodnji vinila. “Dobra je vijest da razvoj tehnologije donosi i prostor za inovaciju kako bi se što lakše napravila digitalna i green tranzicija”, ustvrdio je.
Dražen Baljak iz We Move Music Croatia smatra da je ova konferencija prvi korak da se objasni što treba raditi jer nije dovoljno samo govoriti s pozornice o toj temi. “Nije lako usvojiti nove prakse, no treba početi, osobito nakon što je poslije pandemije sve poskupilo, od naknada za izvođače do produkcije”, rekao je.
Konferencija bi, putem nekoliko okruglih stolova o izazovima klimatskih promjena u području glazbe, mehanizmima potpore EU-a za područje glazbe i konkretnim primjerima dobre prakse u zelenoj glazbi, trebala profesionalcima dati neke od odgovora na brojna pitanja s kojima su suočeni u novim okolnostima.
