Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u ponedjeljak u Knjižnici HAZU svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2023. godini.
Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt napomenuo je da se proslava ove godine održava u Knjižnici jer se Akademijina palača i još sedam zgrada obnavljaju od posljedica potresa te podsjetio da se upravo ove godine navršava 140. godišnjica zgrade Knjižnice HAZU, koja je 1884. sagrađena kao Kemijski laboratorij po projektu Hermanna Bollea, a na inicijativu Gustava Janečeka, utemeljitelja moderne hrvatske kemije, kasnijeg predsjednika Akademije.
Osvrnuvši se na djelovanje Akademije, Neidhardt je rekao da ona od osnutka 1861. do danas pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture te razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu.
U Akademijinu je poslanju, istaknuo je, promicati jedinstvo, bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života, posebno na hrvatskom etničkom prostoru. “Za nas u hrvatskoj Akademiji postoji samo jedna Hrvatska”, poručio je predsjednik HAZU.
HAZU danas ima 121 redovitog člana, 104 dopisna člana sa svih strana svijeta i 73 člana suradnika. Akademija ima i 223 zaposlenika, među njima 86 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom, podsjetio je.
Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa je u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2023. održano 238 događanja, od toga 107 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 41 predavanje, 16 izložbi, 13 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, sedam skupština i deset komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.
U izdanju HAZU u 2023. objavljena je 91 publikacija, od kojih je 66 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 25 kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 49 publikacija, a među njima je 19 Akademijinih izdanja.
Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 59 knjiga, tako da je, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2023. objavljeno ukupno 180 publikacija. Od svog osnutka do kraja 2023. Akademija je objavila ukupno 6901 svezak raznih publikacija.
Dodijeljene nagrade HAZU
Na svečanoj sjednici dodijeljene su i nagrade HAZU. Za područje društvenih znanosti nagrađen je Ante Uglešić za znanstveno djelo “U potrazi za Višeslavovom krstionicom”, a za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađen je Krunoslav Užarević za izuzetne recentne znanstvene doprinose u razvoju metoda i instrumentacije održive kemijske sinteze s pomoću mehaničke sile te u mehanokemijskoj i kontroliranoj sintezi nekonvencionalnih poroznih koordinacijskih materijala četvrte generacije kao potentnih katalizatora i spintronskih materijala.
Sanja Faivre nagrađena je za područje prirodnih znanosti za istraživanja koja su znatno unaprijedila metodologiju korištenja algnih vijenaca kao markera morske razine visoke razlučivosti, a za područje medicinskih znanosti Stella Fatović-Ferenčić za izvorna znanstvena istraživanja o znanstveno-stručnom i kulturno-povijesnom značenju najstarijeg nacionalnog medicinskog časopisa Liječnički vjesnik, objavljena u autorskoj knjizi i znanstvenim člancima.
Šime Demo nagradu je dobio za područje filoloških znanosti za znanstvenu cjelinu označenu nazivom “Studije o latinskoj makaronskoj književnosti”, a za područje književnosti Radomir Venturin za zbirku pjesama “Za srokom okom i to okomito”.
Za područje likovnih umjetnosti nagrađena je Mara Marić za znanstvenu monografiju “Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu”, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije Srećko Bradić za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a za područje tehničkih znanosti Marko Čanađija za djelo “Termomehanička sprega u čvrstim tijelima i strukturama”.
U ime dobitnika zahvalila je Stella Fatović-Ferenčić koja je kazala da su dobitnici priznanja HAZU svjesni činjenice da njihovi rezultati nisu sigurna niti konačna mjesta jer je njihovo ostvarenje ovisilo o subjektivnim i objektivnim ograničenjima i uvjetovanostima.
“Međutim, time naš rad, kao ni onaj naših prethodnika, ne prestaje biti trajnim nadahnućem i izazovom. Njime prodiremo u suštinu prirode, pronalazimo, propitujemo i bilježimo njezine zakonitosti otkrivajući uvijek nešto novo, čineći uvijek korak dalje prema zacrtanim ciljevima”, istaknula je.
Uoči svečane sjednice održana je i redovita skupština HAZU.
Britney Spears se višemilijunskom nagodbom napokon ‘riješila’ oca!
Mali crtež renesansnog genija Michelangela prodan za 33 puta viši iznos od procijenjene vrijednosti
Filmski festival Cinehill, nasljednik Motovuna, od 24. do 28. srpnja u Gorskom kotaru
