Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu trebalo bi sezonu 2025./2026. dočekati s novom, drugom scenom s kojom će, rekla je intendantica Iva Hraste Sočo za Hinu, napokon prodisati jer su ansambli, Drame, Opere i Baleta, sada na jednoj pozornici i u jednoj, uz baletnu, pokusnoj dvorani.
Ta polivalentna i suvremeno uređena scena bit će smještena u trešnjevačkoj Ulici Božidara Adžije, imat će pozornicu u gabaritima sadašnje u zgradi HNK-a, kapacitet za 300 gledatelja i pokretne teleskopske tribine koje će omogućiti fleksibilnost prostora.
Po riječima intendantice, osnovna ideja bila je izgraditi pozornicu približne veličine kao u glavnoj zgradi te uz nju i orkestralnu rupu, kako bi se mogle izvoditi dramske, ali i operne i baletne predstave komornijeg tipa.
“Druga scena omogućit će i više termina za domaća i strana gostovanja, kako u Adžijinoj tako i u glavnoj zgradi, što nam je vrlo važno. Tako omogućit će se publici više izvedbi naših uspješnica za koje imamo potražnju, a predstave se brzo rasprodaju”, istaknula je Hraste Sočo.
“Osim za predstave uvelike će olakšati buduće funkcioniranje kazališta jer će se na njoj moći održavati dio proba, ali i sklapanje scenografija za predstave u glavnoj zgradi što će, sve zajedno, omogućiti unapređenje i izvrsnost rada HNK-a”, dodala je.
Smatra da će rasterećenje glavne zgrade biti veliko olakšanje u radu HNK, a u repertoarnom smislu to predstavlja diverzifikaciju i dodatno odgovaranje traženjima publike, što je ujedno i motivacija za uspješnost.
Od konjušnice i radionice za avione do kazališta
Zagrebački HNK u posjedu je tog atraktivnog prostora od početka dvadesetog stoljeća, a intendantica kaže kako su, prema nekim navodima, ondje prije bile vojne austrougarske konjušnice, a neko vrijeme i radionice za remont vojnih aviona.
Prostor je potom došao u vlasništvo HNK, kao mjesto za depoe, spremišta scenografije, kostima i ostalog fundusa te stolarske, bravarske, slikarske, kiparske, tapetarske i druge radionice.
Kompleks zagrebačkog HNK-a na lokaciji površine 8868 četvornih metara u Adžijinoj ulici bio je teško oštećen u zagrebačkom potresu 2020. godine, a sve njegove zgrade osim tzv. betonske, stradale su do riskantne upotrebljivosti, zbog čega su stavljene izvan funkcije.
“Obnova je bila složena, naše radionice i čuvaonice obnavljaju se od posljedica potresa za što smo iskoristili 10 milijuna eura iz Fonda solidarnosti”, napomenula je intendantica, dodavši da je dio sredstava iskorišten za obnovu vile u Mesićevoj ulici koju je Mila Dimitrijević poklonila HNK-u Zagrebu, ali i za financiranje dokumentacije za obnovu glavne zgrade.
Ukupna investicija oko 45 milijuna eura
“U 2023. godini nastavak obnove financiran je iz nacionalnog proračuna, a u 2024. iz državnog smo proračuna dobili dodatnih 15 milijuna eura, dok ćemo u 2025. dovršiti opremanje druge scene. Planirano je da ova cjelokupna investicija iznosi oko 45 milijuna eura”, rekla je.
Hraste Sočo kaže kako je najzahtjevnije bilo uklopiti koncept u zadani prostor i elemente prostorno-planske dokumentacije, a u isto vrijeme sačuvati sve elemente radionica i depoa koji moraju ostati u funkciji uz drugu scenu.
“No, odluka Vlade da se druga scena izgradi na ovoj čestici u vlasništvu zagrebačkoga HNK-a omogućit će povijesni iskorak u radu našega kazališta”, zaključila je.
Rijeka: Projekt posvećen književniku i pjesniku Dragi Gervaisu
