Nova knjiga Pavla Pavličića “Najljepše hrvatske uvrede”, u izdanju Umjetničke organizacije Lađa od vode, kroz sedamdeset uvreda istražuje fluidnu i razigranu narav hrvatskoga jezika s puno humora i pripovjedne svježine, priopćeno je u utorak.
Ako ste se ikad zapitali koje je podrijetlo riječi “ološ”, otkud glagol “pimplati”, u kakvoj su vezi “prčvarnica” i “prč” – što u Dalmaciji znači “jarac” – i trebate li se uvrijediti ako vas neki Osječanin nazove “janpikom”, možete naći u novoj Pavičićevoj knjizi, navodi izdavač.
“Kad prevedete koju našu psovku na strani jezik, izvorni govornik toga jezika zacijelo će se užasnuti. Ali, nama je ta drastičnost prirodna: mi jedni drugima psujemo majku i od dragosti i simpatije, a da se i ne govori kakve sve funkcije i nijanse može naša psovka imati. Tako je i sa svim drugim uvredama. Zato će mene ovdje manje zanimati kako je neka uvreda nastala, a više kako ona živi ili kako je živjela te što nam danas govori”, piše Pavličić u uvodu knjige.
U ovom rječniku autor otkriva kako je kao dječak svoju susjedu nazvao “alapačom”, misleći da je riječ o njezinu imenu i pritom propituje upućuje li se ta uvreda samo ženama. Pod natuknicom “guba” prisjeća se jednog putovanja na kojem je u dva različita razgovora pratio preobrazbu te riječi – od “frajera” do “pošasti”. Pripovijeda i o riječi “krkljanac” u šaljivoj pjesmi Branka Mihaljevića o kaubojima i Indijancima.
Autor uvrede bira spontano, po estetskom kriteriju i bez abecednog reda, a posebna je vrijednost knjige sloboda da se uvreda – kao jezična dragocjenost – tumači, njeguje i cijeni, stoji u priopćenju izdavača. Knjigu je uredila spisateljica Julijana Matanović.
Pavao Pavličić (1946.) poznat je prije svega kao romanopisac i novelist “Večernji akt”, “Dobri duh Zagreba”, “Koraljna vrata”, “Kronika provincijskog kazališta”. Autor potpisuje i scenarije za filmove “Ritam zločina”, “Treći ključ”, “San o ruži” te “Orao”. Objavio je više od stotinu knjiga te je dobitnik nagrada i priznanja.
Spas od vrućina u Zagrebu: Od petka do nedjelje besplatno u muzeje i na bazene
