U sklopu ovogodišnje tradicionalne kvartovske manifestacije Dani MO Kozala, koja tijekom lipnja donosi bogat kulturni i edukativni program, subota 20. lipnja 2026. godine ponudit će iznimnu povijesnu poslasticu.
Svi ljubitelji riječke povijesti i neotkrivenih gradskih arhiva doći će na svoje u subotu u 17:30 sati u zgradi Mjesnog odbora Kozala, gdje će povjesničar umjetnosti i konzervator dr. sc. Željko Bistrović održati intrigantno predavanje pod nazivom: „Hrvatska i slovenska ekonomska elita u Rijeci od Ugarsko-hrvatske nagodbe do 1918. godine“:Riječki Hrvati bogatiji od najbogatijih Zagrepčana”
Iako se u povijesnim narativima s kraja 19. i početka 20. stoljeća Rijeka često prikazuje kroz dominantni talijanski i mađarski kapital, povijesni izvori i popisi stanovništva otkrivaju sasvim drugačiju, moćnu sliku domaće elite. Prema popisu iz 1910. godine, u Rijeci je živjelo 15.531 Hrvata, a među njima su se nalazili neki od najimućnijih ljudi tadašnje države.
Bistrović će na predavanju predstaviti zanimljive podatke iz Popisa virilista (najvećih poreznih obveznika) iz 1888. godine, koji zorno prikazuju ekonomsku moć riječkih Hrvata kroz njihova porezna davanja u forintima (frt).
Tako ćemo saznati da je Josip Gorup (Giuseppe Gorup), veleposjednik s Braide, Adamichovog trga i Via Pino državi plaćao nevjerojatnih 9.100 forinti poreza! Usporedbe radi, najbogatiji Zagrepčani tog doba plaćali su tek oko 2.000 forinti poreza. Isto tako, Andrija Poščić (Andrea Poschich) s posjedom u Via Lido plaćao je porez od 4.143 frt. Tu su i Fridrik Bakarčić (Federico Baccarcich), sin poznatog riječkog hrvatskog rodoljuba Josipa Bakarčića, s porezom od 2.348 frt.
Saznat ćemo i kolike su poreze plaćali barun Juraj Vranyczany ili Franjo Manasteriotti (Franco Manasteriotti). Svakako je zanimljiv podatak da je Luigi Osoinack, kojega talijanska iredentistička literatura slavi kao jednog od najbogatijih Riječana (i pokretača riječke tvornice bačava te ljuštionice riže), u tom trenutku plaćao tek 361 frt poreza – višestruko manje od hrvatskih kolega.
Patricijski korijeni obitelji Barčić
Poseban naglasak predavanja bit će na obitelji Barčić, jednoj od najdugovječnijih i najutjecajnijih riječkih obitelji, čiji korijeni na Dolcu i Cecilinovu sežu još u 15. i 16. stoljeće.
Saznat ćemo više o Erazmovom pradjedu, Antonu Vidu Barčiću, plemenitom gospodinu i jednom od 25 riječkih patricija.
U riječkom Jozefinskom katastru jasno se vidi kako je, izuzmu li se crkveni posjedi poput onih Augustinskog samostana, Anton Vid Barčić bio najbogatiji pojedinac i privatni posjednik u Rijeci.
Anton Vid je bio i dubrovački konzul, upravitelj riječke zalagaonice (Monte della Pietà) te sudac rektor.
Njegova kćer Elizabeta Josipa udala se za slavnog Andriju Ljudevita Adamića, što dokazuje da Adamić do dijela svog golemog kapitala nije došao samo radom, već i mudrom ženidbom u bogatu hrvatsku patricijsku obitelj Barčić.
Na popisu najutjecajnijih Riječana tog doba nalaze se i druga poznata imena društvenog i gospodarskog života: odvjetnici dr. Andre Bakarčić i Fran Pilepić, arhitekt Mateo Glavan, trgovac Stjepan Haramija, dr. Juraj Catti, župnik Ivan Fiamin te mnogi drugi koji su suoblikovali modernu Rijeku.
Nakon bogataša – čokolada
Predavanje Željka Bistrovića održava se u sklopu bloka “Upoznaj svoju povijest”, a odmah nakon njega, u 18:30 sati, posjetitelji mogu poslušati i predavanje Velida Đekića “Tvornica čokolade Rijeka za kozalske domaćice”.
Organizatori iz Mjesnog odbora Kozala napominju kako je ulaz na sva predavanja i ostala događanja potpuno besplatan.
