U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, liječeni ovisnici o drogama sve su stariji tako da je im prosječna dob sada 42 godine, najviše ih je u Istarskoj županiji, a eksperimentirati s drogama počinje se već sa 16 godina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Lani se liječilo 5875 ovisnika, pretežno muškaraca u 40-im godinama života što je gotovo 2000 manje nego prije deset godina. Primjerice, 2013. liječilo ih se 7857.
U posljednjih deset godina prosječnja dob liječenih ovisnika povećala se za osam godina, a sve je manje onih koji prvi put ulaze u tretman, navodi se u HZJZ-ovom Izvješću o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023.
Eksperimentiranje s drogama počinje u dobi od oko 16 godina, no najmlađi liječeni ovisnik imao je 13, a najstariji čak 72 godine.
S uzimanjem heroina prosječno se počinje s 20 godina, a prođe i po 11 godina od tada do javljanja na tretman zbog ovisnosti.
Liječe se pretežno heroinski ovisnici
Kanabis je najzastupljenija ilegalna droga, a na drugom mjestu je kokain. No na liječenje dolaze najviše heroinski ovisnici (69,6 posto).
Ovisnici o kanabinoidima imaju udjel od 10 posto, kokainski ovisnici četiri posto, a ovisni o amfetaminu 2,7 posto.
Najviše ih živi s roditeljima, a oni najčešće i prvi otkriju ovisnost svog djeteta (u 54,1 posto slučajeva), slijede prijatelji pa policija (10,3 posto slučajeva).
Pritom roditelji heroinskih ovisnika za problem najčešće doznaju tek nakon dvije do tri godine djetetove ovisnosti (31,8 posto).
Među liječenima zbog ovisnosti o opioidima, najveći broj ima završenu srednju školu (70,1 posto), a posebno ih pogađa nezaposlenost – 39,7 posto nigdje ne radi, 11,7 posto ih je imalo povremeno zaposlenje, a „na crno“ ih je radilo 8,9 posto.
Lani ih umrlo 339
Ovisnici o opioidima imaju najveću potrebu za liječenjem te se najdulje zadržavaju na tretmanu. No podaci pokazuju i da broj liječenih zbog uporabe kokaina i ostalih stimulativa blago raste, što odgovara situaciji u EU. Primjerice, 2013. zbog ovisnosti o kokainu u Hrvatskoj se liječilo 165 osoba, a nakon deset godina taj je broj porastao na 235.
Za čitavu Hrvatsku stopa je liječenih ovisnika 239,4 na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godina.
U sedam županija stopa liječenih viša je od prosjeka. To su – Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska županija (285,5).
Ostale županije imaju stope niže od prosjeka, a najniža je u Lici (30,6).
Prošle je godine umrlo 339 liječenih ovisnika, većinom u 40-im godinama života. Taj je broj stabilan već nekoliko godina, pa su tako 2020. umrla 322 ovisnika.
Kokain sve dostupniji
Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je prošle godine koristilo oko četiri milijuna Europljana. Podaci sugeriraju da je kokain sve dostupniji u Europi, sa širom zemljopisnom i društvenom distribucijom, navodi HZJZ pozivajući se na europsko izvješće o drogama za 2023. godinu.
Sve se češće injektiraju stimulansi poput amfetamina, kokaina i sintetičkih katinona, često u kombinaciji s drugim tvarima, Nove psihoaktivne tvari, poput ketamina, postaju sve dostupnije iako se o obrascima njihove uporabe i posljedicama još uvijek malo zna.
Na tržištu droga evidentirana je i pojava nove sintetičke smjese poput “ružičastog kokaina,” koji sadrži ketamin, MDMA, i druge sintetičke tvari, često bez znanja konzumenata, čime se povećava rizik od nenamjernih posljedica.
Uz kokain, čija zapljena bilježi rekordne razine, sve je veća raznolikost proizvoda od kanabisa. Prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti (22,8 posto u 2022.).
Proizvodi od kanabisa sada su sve raznovrsniji, uključujući ekstrakte visoke jačine i jestive namirnice. Također postoje izvješća da nekim proizvodima koji se prodaju na ilegalnom tržištu kao kanabis mogu biti dodani jaki sintetski kanabinoidi.
Sustav ranog upozoravanja EU-a zaprimio je 2023. izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri polusintetska. Najčešće je detektirani polusintetski kanabinoid heksahidrokanabinol (HHC), koji je 2022. prvi put prijavljen u Europi.
Laboratorijska proizvodnja
Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o trovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC.
Procjenjuje se i da je oko osam posto Europljana koristilo kanabis u prošloj godini, s prevalencijom koja raste na 15 posto (15,1 milijun) među mladim odraslim osobama (15–34 godine).
Europa je i dalje značajan proizvođač sintetičkih droga, a 2022. godine otkriveno je stotine laboratorija unutar EU, uključujući postrojenja za proizvodnju amfetamina, metamfetamina, MDMA, te sekundarne proizvodnje kokaina.
Proizvodnja velikih količina metamfetamina u Europi uglavnom je namijenjena izvozu, ali prijeti povećanju potrošnje unutar EU.
Sintetički katinoni također predstavljaju sve veći izazov, uz proizvodnju u Poljskoj i krijumčarenje iz Indije.
Sintetički opioidi postaju sve raznolikiji, uz rast broja smrtnih slučajeva zbog kombinacije opioida s drugim tvarima, poput benzodiazepina i alkohola.
Najveća zabrinutost u Europi odnosi se na pojavu vrlo potentnih sintetičkih opioida, poput nitazena, koji uzrokuju smrtne slučajeve, posebno u Estoniji i Latviji.
Sintetički opioidi predstavljaju izazov i zbog brze prilagodbe tržišta te nedostatka učinkovitih odgovora na njihovu pojavu.
