Riječ “kolesterol” obično izaziva negativne zdravstvene konotacije. To je vrsta lipida, voskasta tvar slična masti koju jetra proizvodi prirodno i ima brojne važne funkcije u tijelu: stabilizira stanične membrane, podržava proizvodnju određenih hormona i neophodna je za normalan razvoj mozga.
Nije svaki kolesterol isti. Dvije vrste proteina prenose ga u stanice i iz njih.
Lipoprotein niske gustoće (LDL, poznat i kao “loš” kolesterol) pridonosi nakupljanju masnoća u arterijama što može rezultirati bolestima srca i potencijalnim moždanim udarom.
Lipoprotein visoke gustoće (HDL, takozvani “dobar” kolesterol) vraća dio kolesterola iz stanica natrag u jetru koja ga razgrađuje i ispire iz tijela.
“O visokim razinama kolesterola u krvi uvijek treba razgovarati s liječnikom”, kaže dr. Ulrich Laufs, šef kardiološkog odjela Sveučilišne bolnice u Leipzigu.
Koji je najbolji način za smanjenje kolesterola?
Laufs ističe da se liječi čovjek, a ne razina kolesterola, tako da se moraju uzeti u obzir i svi ostali čimbenici rizika za zdravlje – poput visokoga krvnog tlaka, dijabetesa, problema s bubrezima ili prekomjerne težine.
Stručnjaci upozoravaju da prekomjernu tjelesnu težinu ne treba brkati s hiperkolesterolemijom, medicinskim nazivom za visoke razine kolesterola u krvi.
“To su različiti problemi, iako se dosta preklapaju. Neki vitki ljudi imaju visoke razine kolesterola, a neki gojazni niske”, kaže Laufs te dodaje da je visok kolesterol često je nasljedan.
Nakon razmatranja svih relevantnih čimbenika, donosi se odluka o propisivanju lijekova za snižavanje kolesterola. Najčešći su to statini, koji blokiraju enzim potreban jetri za stvaranje kolesterola. Česta nuspojava statina je bol u mišićima.
No bol u mišićima nije nužno posljedica uzimanja statina, jer je “ionako česta u srednjoj i starijoj dobi”, kaže Lauf.
“Devet od 10 ljudi koji prijave ovaj simptom bolove bi osjećali i da ne uzimaju ovaj lijek.” No lijekovi nisu jedino sredstvo za snižavanje kolesterola.
Dr. Anne Fleck, specijalistica nutricionističke medicine kaže da pravilne promjene u načinu života mogu biti alternativa terapiji statinima ili barem omogućiti uzimanje niže doze.
Prije bilo kakvog liječenja statinima, ona preporučuje individualno prilagođene promjene načina života, prvenstveno u načinu prehrane.
Ne treba se odricati konzumacije jaja
Jetra proizvodi oko 80 posto kolesterola u organizmu, a ostatak dolazi od namirnica životinjskog porijekla, poput jaja, mesa i maslaca.
Specijalistica nutricionističke medicine dr. Michaela Döll upozorava da je izbjegavanje svih namirnica koje sadrže kolesterol neučinkovito.
“Ako u organizam unosite manje kolesterola rigorozno si uskraćujući konzumaciju kokošjih jaja vaše će tijelo samo proizvesti više kolesterola, jer ga treba”, kaže Döll.
Druge promjene u prehrani su korisnije. Fleck kaže da biste trebali u veći dio svoje prehrane uvrstiti topiva vlakna koja vežu veliku količinu kolesterola u crijevima, čime se smanjuje njegova apsorpcija u krvotok.
Utvrđeno je da beta-glukan, glavna komponenta topivih vlakana u zobenim mekinjama, smanjuje razinu kolesterola. Dijetetičari su izračunali da trebate pojesti oko 40 grama zobenih pahuljica prije nego što se zamijeti pozitivan učinak.
Fleck preporučuje i povećan unos omega-3 masnih kiselina. Masna riba i ulje algi posebno su bogati omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje su posebno korisne za zdravlje.
Dodaje i da je usto važno u organizam unositi što manje transmasnih kiselina pa je bolje koristiti maslinovo ili repičino ulje umjesto suncokretova ili kukuruznog.
Nikad nije kasno
Kao opće pravilo dobra je zamisao ‘približiti se’ mediteranskoj prehrani, odnosno povrću, voću, začinskom bilju, orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i maslinovom ulju, uz konzumiranje umjerenih količina plodova mora, peradi, jaja i mliječnih proizvoda. Crveno meso konzumira se samo povremeno.
Ključno je održavanje dnevnog unosa kalorija na približno onom broju kalorija koje i sagorijevate, kaže Laufs te savjetuje da “ne pušite” i da “budete fizički aktivni.”
Za ovakve promjene u načinu života nikad nije kasno. Čak i ako imate više od 70 godina prelazak na zdravu biljnu prehranu i češće prakticiranje tjelovježbe može donijeti mnoge dobrobiti, napominje Döll. Ona dodaje kako je sigurna u to da bi se mnogi ljudi osjećali puno bolje kad bi više vježbali, pazili na prehranu i pritom izgubili višak težine umjesto da uzimaju lijekove.
No ne smanji li se povišena razina kolesterola unatoč svim naporima koje ste poduzeli, vrijeme je da preispitate svoju strategiju, pojačate je ili, u dogovoru s liječnikom ipak pribjegnete lijekovima.
Dobar san može smanjiti rizik od razvoja sindroma iritabilnog crijeva
