Pandemija COVID-19 ostavila je dubok trag na globalnoj ekonomskoj sceni, a Hrvatska nije bila iznimka. Unatoč izazovima, hrvatsko gospodarstvo pokazalo je iznenađujuću otpornost, ali ne bez određenih posljedica.
Hrvatska je doživjela jednu od najgorih recesija u Europskoj uniji, s padom realnog BDP-a za 8,1% u 2020. godini. Ovaj pad može se uglavnom pripisati velikoj ovisnosti Hrvatske o turizmu, industriji koja je najviše pogođena pandemijom. Ipak, hrvatsko gospodarstvo pokazalo je iznimnu otpornost, s BDP-om koji se vratio na predpandemijsku razinu već 2021. godine.
Međutim, unatoč ovom oporavku, postoje ozbiljni problemi koji zaslužuju kritičku analizu. Prvo, paket fiskalnih mjera vlade bio je ključan za oporavak turizma, ali je istovremeno pokazao ovisnost Hrvatske o ovoj volatilnoj industriji. Ova ovisnost predstavlja rizik za budućnost, s obzirom na moguće buduće šokove, poput onih koje smo doživjeli tijekom pandemije.
Drugo, unatoč oporavku, temeljni pokretači rasta su zabrinjavajući. Produktivnost je već godinama vrlo slaba, a Hrvatska zaostaje za svojim kolegama iz Srednje i Istočne Europe. Hrvatsko gospodarstvo je pretežno usmjereno na usluge niske kvalifikacije, uključujući turizam, za razliku od nekih svojih kolega gdje proizvodnja i visokokvalificirane usluge poput ICT-a igraju veću ulogu.
Treće, iako su kratkoročni izgledi za rast relativno robustni, dugoročni izgledi su manje ohrabrujući. Na temelju trenutnih trendova, očekuje se da će potencijalni rast Hrvatske ostati snažan tijekom sljedećih nekoliko godina, ali će se zatim oštro usporiti, padajući na 1,1% do 2050. godine.
U zaključku, pandemija COVID-19 izložila je ključne slabosti hrvatskog gospodarstva, ali je također pružila priliku za preispitivanje i reformu. Da bi se postigao održiv rast, Hrvatska mora smanjiti svoju ovisnost o turizmu,poboljšati produktivnost i diverzificirati svoje gospodarstvo. Osim toga, potrebno je provesti strukturalne reforme koje se odnose na javni sektor, poslovno okruženje, obrazovne ishode i demografske trendove, kao i povećati udio sektora temeljenih na znanju u gospodarstvu.
Pandemija COVID-19 bila je teška lekcija, ali može poslužiti kao katalizator za promjene koje su nužne za dugoročnu održivost hrvatskog gospodarstva. Sada je pravo vrijeme za racionalnu kritiku i djelovanje. Budućnost hrvatskog gospodarstva ovisi o tome.
