Razgovori u Parizu između visokih američkih dužnosnika Marca Rubija i Stevea Witkoffa, Ukrajine i tri vodeće europske sile – Francuske, Njemačke i Velike Britanije – bili su “izvrsni” i pokazuju da su Europljani ponovno za pregovaračkim stolom, rekli su u četvrtak francuski dužnosnici.
–
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostio je američkog državnog tajnika Marca Rubija i posebnog izaslanika predsjednika Donalda Trumpa Stevea Witkoffa na sastanku u Elizejskoj palači.
Europska (francuska i britanska) zabrinutost
Diplomatski napori na visokoj razini odražavaju rastuću europsku zabrinutost zbog približavanja američke administracije Moskvi. Europljani podcrtavaju i da Trumpovi napori da osigura prekid vatre u trogodišnjem ratu za sada nisu dali rezultata.
Trump, koji je obećavao da će brzo okončati rat u Ukrajini, rekao je da je frustriran i zbog Moskve i zbog Kijeva. Iako, ukupna američka retorika naginje prema uvažanju ruskog viđenja sukoba.
Marcon se bori da bilateralni razgovori između SAD-a i Rusije o budućnosti Ukrajine ne isključe trajno Europljane.
Francuski dužnosnici rekli su da je sastanak u Parizu u četvrtak pokazao da se Europa vratila za pregovarački stol.
“Novo je da su se Sjedinjene Države, Ukrajina i Europljani okupili za istim stolom”, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot novinarima nakon razgovora.
Visoki savjetnik predsjednika Macrona, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da su razgovori bili “izvrsni, pozitivni i konstruktivni” i da su pokazali “stvarnu konvergenciju” prema Trumpovu cilju da se okonča rat.
“Svi žele mir. Čvrst i održiv mir. Pitanje je podjela na faze”, rekao je Macron na sastanku s Rubijevim izaslanstvom u Elizejskoj palači.
O suštini razgovora u Parizu malo se zna.
No visoki francuski dužnosnik rekao je da će se pregovarači ponovno sastati u istom formatu u Londonu idući tjedan.
Ukrajina je prošli mjesec pristala na Trumpov prijedlog za prekid vatre koji je Rusija odbila. Dvije strane dogovorile su se samo da će na 30 dana obustaviti napade na energetsku infrastrukturu i na moru. Obje strane međusobno se optužuju da krše dogovor.
Kijev i europski saveznici nadaju se da će uvjeriti Washington da zauzme oštriji stav prema Moskvi. Na tome inzistiraju osobito nakon ruskog napada na Sumi u nedjelju, na Cvjetnicu, u kojem je poginulo najmanje 35 ljudi.
Macron jako angažiran
Macron, inače opsesivno zaokupljen željom da se osveti Rusima zbog Afrike, o čemu smo pisali u tekstu ovdje, je u četvrtak telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem uoči razgovora s Rubijom i Witkoffom, objavio je Macronov ured. Zajedno su i ručali.
Prije toga, Macronov vanjskopolitički savjetnik Emmanuel Bonne i njegovi britanski i njemački kolege sastali su se s Andrijem Jermakom, šefom Zelenskijeva ureda. Jermak je rekao da su razgovarali o prekidu vatre i sigurnosnim jamstvima.
“Razmijenili smo stajališta o idućim koracima prema pravednom i trajnom miru, uključujući provedbu potpunog prekida vatre, angažiranje multinacionalnog vojnog kontingenta i razvoj učinkovite sigurnosne arhitekture za Ukrajinu”, objavio je Jermak na X-u.
Zelenskij je na konferenciji za novinare u Kijevu rekao da je Rusija smanjila broj napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Međutim, napomenuo je da sada napada civilnu.
Rekao je da će se o tome razgovarati u Parizu, ali da Ukrajina nije spremna razgovarati o teritorijalnim pitanjima dok ne stupi na snagu prekid vatre.
Ponovio je optužbe da Witkoff “širi ruski narativ” o ratu.
Jermak je bio na sastanku s Rubijom, Witkoffom i europskim izaslanicima.
Odvojeno, u Washingtonu je američki ministar obrane Pete Hegseth razgovarao o Ukrajini s francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom.
Hegseth je pozvao Francusku da poveća potrošnju za obranu. Sugerirao je i da zajedno s drugim saveznicima u NATO-u preuzme glavnu odgovornost za europsku konvencionalnu obranu.
Prijetnje Iranu
Američki dužnosnici u Parizu razgovarali su i o nuklearnim pregovorima s Iranom.
Witkoff će u subotu u Rimu imati drugi krug pregovora s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem. Prvi krug održan je u subotu u Omanu.
Obje strane sastanak su ocijenile pozitivnim, ali i priznale da je mogući dogovor daleko.
Trump, koji je istupio iz ranijeg sporazuma s Iranom tijekom svojeg prvog mandata 2018., rekao je u ponedjeljak da je spreman bombardirati iranska nuklearna postrojenja ne postigne li se novi dogovor.
Kad se uzmu u obzir sve inicijative, izjave i objave koje su na planu međunarodih političkih odnosa aktualne ovih dana možemo sumirati da Amerikanci imaju razumijevanje za Ruske geopolitičke interese u Europi i istovremeno bez ustezanja najavljuju da će bombardirati Iran.
Stječe se dojam da su SAD i Rusija postigle dogovor; Amerikancima ide prevlast na Bliskom istoku, a Rusima u Europi.
