Gordan Jandroković u četvrtak je po treći put izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora, to u 34 godine modernog saborovanja nije pošlo za rukom ni jednom od njegovih 11 prethodnika.
Izborom predsjednika Sabora konstituiran je novi 11. saziv od neovisnosti. Jandroković je izabran sa 144 glasa za i šest protiv. Nakon njegova izbora himnom “Lijepa naša” odana je počast domovini.
Jandroković je iskusan političar, sedam je puta biran u Sabor, prvi put 2003. godine. Za predsjednika Sabora prvi je put izabran u svibnju 2017., drugi put u srpnju 2020. godine.
“Nužno se usredotočiti na našu primarnu parlamentarnu zadaću, a to je rad za opće dobro. Moramo zajedno osigurati ozračje za kvalitetnu političku raspravu i donošenje optimalnih zakona na dobrobit naših građana”, istaknuo je Jandroković u četvrtak nakon što je treći put izabran za predsjednika Sabora.
Jedan izvanredni događaj, dodao je, može poremetiti sve ono što smo godinama naporno gradili i zato je bitno da sve dosad postignuto nikad ne uzimamo zdravo za gotovo.
Istaknuo je da briga o javnom dobru mora biti u središtu svih političkih nadmetanja, da svatko u politici može svoje političke ideje artikulirati na sebi svojstven način, no treba biti svjestan da odabrani politički stil uvijek ima i svoje posljedice.
„Moje je duboko uvjerenje kako, nasuprot populizmu i ekstremizmu koji globalno uzimaju sve više maha, Hrvatska treba političare koji su se spremni pošteno natjecati idejama i konkretnim prijedlozima. Ljude koji moraju biti usmjereni na boljitak zajednice u kojoj žive, a ne na destrukciju i kritiku koja je prečesto sama sebi svrhom”, rekao je.
Živimo u opasnom povijesnom razdoblju
Upozorio je da živimo u vrlo opasnom povijesnom razdoblju kada bjesni rat u Ukrajini i na Bliskom Istoku, u vrijeme kada je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti, vrijeme izazova klimatskim promjena, energetske i prehrambene nesigurnosti, te poremećaja u globalnim lancima opskrbe.
Paralelno, dodao je, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra.
„I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja”, kazao je Jandroković najsnažnije osudivši taj grozni čin i zaželjevši Ficu što brži oporavak.
Upozorio je i na prijetnje institucijama u demokratskim europskim državama od kibernetičkih napada, potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije te izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije.
„Unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država”, kazao je i naveo sve strateške ciljeve koje je Hrvatska ostvarila od Pelješkog mosta, LNG terminala do ulaska u europodručje i Schengen te jačanje obrambenih kapaciteta nabavom Rafalea.
Spomenuo je i kontinuirani rast BDP-a, povijesno najveću razinu zaposlenosti, rast plaća te rast kreditnog rejtinga
„Bez imalo sumnje, Hrvatska stalno i vidno napreduje. Tendenciozno je to ne primijetiti”, rekao je.
No , dodao je, to ne znači da se zadovoljavamo postignutim te poručio kako od nove vlade očekuje daljnje iskorake, jačanje nacionalne sigurnosti i međunarodnog položaja, ulazak u OECD, rast životnog standarda i socijalne zaštite.
Očekuje i iskorake u reformi pravosudnog i zdravstvenog sustava te u još snažnijoj borbi protiv korupcije, kao i nastavak zaštite i promicanja tradicionalnih hrvatskih kršćanskih i obiteljskih vrijednosti, identiteta hrvatskog naroda, našeg jezika, tradicije i kulturne baštine.
Izdvojio je i jačanje veza s iseljenom Hrvatskom, nastavak zauzimanja za konstitutivnost i jednakopravnost Hrvata u BiH, za zaštitu prava Hrvata u zemljama u kojima su nacionalna manjina, kao i za demografske mjere kako bi se preokrenuli postojeći negativni trendovi.
Jandroković je naglasio i važnost osobne odgovornost političara kao preduvjeta bez kojeg se u politici ne bi smjelo djelovati, međusobno uvažavanje bez obzira na razlike, nadmetanje argumentima, razboritost, smirenost i odgovornost.
Poručio je kako je dobiti po treći put povjerenje zastupnika za obnašanje dužnosti predsjednika Hrvatskoga sabora za njega velika čast i da će se truditi biti korektan i kolegijalan, uvažavati svakoga tko njega uvažava i Hrvatski sabor graditi kao prostor suradnje, a ne sukoba i dodatne polarizacije.
Zahvalio je kolegicama i kolegama iz HDZ-a te koalicijskim partnerima koji su ga predložili, ali i svima koji su ga izabrali, te im zaželio uspješan saborski mandat „da kroz kvalitetan i predan rad opravdamo povjerenje dobiveno od naših građanki i građana”.
„A upravo je to povjerenje ključno. Jer nitko od nas ovdje nije došao slučajno”, istaknuo je Jandroković navodeći kako je današnji sastav Sabora odraz volje čak 2,14 milijuna odnosno 61,48 posto hrvatskih građana s pravom glasa.
„Poslali su nedvosmislenu poruku o tome kakav sastav Hrvatskog sabora žele. Naš je legitimitet, dakle, legitimitet svih nas koji sjedimo ovdje – neosporan”, kazao je predsjednik Sabora.
Prije Jandrokovića Hrvatskim saborom su predsjedali Žarko Domljan, Stipe Mesić, Nedjeljko Mihanović, Vlatko Pavletić, Zlatko Tomčić, Vladimir Šeks, Luka Bebić, Boris Šprem, Josip Leko, Željko Reiner i Božo Petrov.
Penava rekao da će DP-ove resore vodit Ivan Šipić, Josip Dabro i Ante Šušnjar
