Nakon što je papa Franjo pokopan, sve oči uprte su u konklavu, tajni sastanak kardinala koji će se okupiti za nekoliko dana kako bi izabrali novog poglavara Katoličke Crkve.
Uz svjetske vođe i monarhe, procjenjuje se da se oko 400.000 ljudi okupilo u subotu na posljednjem ispraćaju argentinskog pape u Vatikanu i na ulicama Rima.
Gomila je dokaz popularnosti Franje, energičnog reformatora koji se zalagao za najsiromašnije i najranjivije.
Mnogi od onih koji oplakuju pokojnog papu, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, izrazili su zabrinutost oko toga tko će ga naslijediti.
“Transformirao je Crkvu u nešto normalnije, ljudskije”, rekla je Romina Cacciatore (48), argentinska prevoditeljica koja živi u Italiji.
“Zabrinuta sam zbog onoga što dolazi.”
U ponedjeljak ujutro u 9 sati kardinali će održati peti sastanak od papine smrti, na kojem se očekuje da će objaviti datum konklave.
Izbor pape, koji se održava iza zaključanih vrata u freskama oslikanoj Sikstinskoj kapeli, stoljećima je predmet javne fascinacije.
Kardinali-elektori glasat će četiri puta dnevno dok jedan kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu, rezultat koji se objavljuje svijetu paljenjem papira koji ispuštaju bijeli dim.
Luksumburški kardinal Jean-Claude Hollerich prošli je tjedan rekao da očekuje da će se konklava održati 5. ili 6. svibnja, nakon devetodnevne žalosti koja završava 4. svibnja.
Njemački kardinal Reinhard Marx rekao je novinarima u subotu da će konklava trajati samo “nekoliko dana”.
Ostavio je svoj trag
Franjin sprovod održan na Trgu svetog Petra uz snažno proljetno sunce, bio je mješavina svečane ceremonije i izljeva emocija za prvog latinoameričkog papu.
Mnoštvo se očekuje i u nedjelju kada javnost može početi posjećivati njegovu jednostavnu mramornu grobnicu u bazilici svete Marije Velike, njegovoj omiljenoj crkvi u Rimu.
Franjo je pokopan u niši crkve, postavši prvi papa u više od stoljeća koji je pokopan izvan Vatikana.
U propovijedi na sprovodu kardinal Giovanni Battista Re istaknuo je papinu obranu migranata, neumoljive pozive na mir i uvjerenje da je Crkva “dom za sve”.
Mnogi ožalošćeni izrazili su nadu da će sljedeći papa slijediti njegov primjer, u vrijeme raširenog globalnog sukoba i rastućeg desničarskog populizma.
“Zabrinuti smo; nadamo se da će papa nastaviti na temeljima koje je ostavio papa Franjo”, rekla je Evelyn Villalta, 74-godišnjakinja iz Gvatemale.
„Bio je papa koji je ostavio traga na našoj generaciji“, dodala je Marine De Parcevaux, 21-godišnja francuska studentica koja je prisustvovala misi.
Kardinal Marx je rekao da je rasprava o sljedećem papi otvorena, dodajući: „Nije pitanje konzervativnosti ili progresivnosti… novi papa mora imati univerzalnu viziju.“
Molimo se za sebe
Više od 220 od 252 kardinala bilo je na subotnjem sprovodu, a ponovno će se okupiti u nedjelju poslijepodne u bazilici svete Marije Velike kako bi odali počast na Franjinom grobu.
U nedjelju će se u bazilici sv. Petra u 10:30 održati misa, koju će predvoditi Pietro Parolin, državni tajnik za vrijeme Franje i glavni je kandidat za sljedećeg papu.
Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasa u konklavi, a trenutno ih ima 135 – većinu ih je Franjo sam imenovao.
No, stručnjaci ne pretpostavljaju da će odabrati nekoga poput njega.
Franjo, bivši nadbiskup Buenos Airesa koji je volio biti među svojim stadom, bio je vrlo drukčiji od svog prethodnika Benedikta XVI., njemačkog teologa kojemu su više odgovarale knjige nego ljubljenje beba.
Benedikt je pak bio značajna promjena u odnosu na poljskog prethodnika, karizmatičnog, atletskog i iznimno popularnog Ivana Pavla II.
Neki kardinali priznali su težinu odgovornosti koja se nalazi pred njima pri odabiru novog poglavara 1,4 milijarde katolika u svijetu.
„Osjećamo se vrlo malima“, rekao je Hollerich prošli tjedan.
„Moramo donositi odluke za cijelu Crkvu, pa se stvarno moramo moliti za sebe.“
