Premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak, u povodu obilježavanja 30 godina Daytonskog sporazuma, upozorio da je načelo jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo te da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika.
“Integritet Daytonskog sporazuma počiva na punoj jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ne na dominaciji većine”, rekao je premijer u svom obraćanju u Daytonu, podsjetivši da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u BiH te da je njihov status zajamčen ustavom zemlje koji je sam po sebi dodatak Daytonskog sporazuma.
“Taj je status poštivan tijekom života predsjednika Alije Izetbegovića koji je kao supotpisnik Sporazuma poštivao njegov duh i razumio važnost jednakopravnosti naroda njegove zemlje, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, to se načelo gazi praksom ponavljanog nametanja nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rezultirajući već četvrtim izbornim ciklusom gdje su Hrvati preglasani Bošnjacima i lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika”, upozorio je Plenković koji sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.
Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koju su branili, izgradili i doprinijeli njenoj budućnost.
“Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije”, istaknuo je Plenković.
Istaknuo je da se Hrvatska nastavlja zalagati za istinski politički dijalog, reformu izbornog procesa, funkcionalnost institucija u cilju poštivanje prava sva tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka i ostalih.
Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe, kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale izbor članova Predsjedništva BiH kao važan problem.
Rekao je da Daytonski sporazum nije riješio sve izazove u regiji, ali je otvorio vrata boljoj i mirnijoj budućnost koju i danas moramo nastaviti štititi i graditi.
“Hrvatska ostaje u potpunosti posvećena očuvanju daytonskog okvira”, rekao je Plenković i dodao da mu je čast biti u Daytonu, gradu koji je postao simbol mira kada je Daytonski sporazum označio kraj do tada najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.
Hrvatska je saveznica BiH
Podsjetio je da je Hrvatska, država koja se devedesetih oduprla agresiji, zaštitila suverenitet i odigrala ključnu ulogu u oblikovanju mira u regiji u tim godinama, pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana nije samo branila svoj teritorij nego je i doprinijela gradnji mira izvan svojih granica.
“Važno je podsjetiti da neovisnost BiH ne bi bila moguća bez iskrene i odlučne potpore hrvatskog naroda u BiH koji u toj zemlji živi stoljećima”, rekao je Plenković i istaknuo da je Hrvatska bila saveznik BiH tijekom rata.
Tijekom cijelog rata, Hrvatska je ostala čvrst saveznik Bosne i Hercegovine, rekao je Plenković i podsjetio da je Hrvatska pružila utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uključujući Hrvate i Bošnjake, uz istodobnu skrb za do pola milijuna vlastitih raseljenih osoba te da je sva vojna i humanitarna potpora za obranu, uključujući opskrbu Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), bila dopremljena isključivo preko hrvatskog teritorija.
“Bez Hrvatske, Bosna i Hercegovina teško bi održala svoju obranu od agresije kojoj je bila izložena više od tri godine”, rekao je Plenković.
Također, nastavio je, uloga Hrvatske u osiguranju mira nije bila slučajna, već kritična i neizostavna.
“Naše vodstvo, vojne akcije i diplomatski angažman pomogli su okončati rat i utrli put obnovi i pomirenju”, rekao je šef vlade i ponovio da Hrvatska ostaje u potpunosti opredijeljena za poštivanje odredbi Daytona te je danas najsnažniji podupiratelj BiH na njezinom europskom putu.
Istaknuo je da Hrvatska, “kao ponosna članica Europske unije i pouzdan saveznik unutar NATO-a, ostaje jednako predana stabilnosti i europskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”, ističući da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan za dugoročni mir u Europi i za snagu NATO-a.
Veća ulaganja u obranu
Na kraju izlaganja je istaknuo da NATO ostaje važan oslonac kolektivne sigurnosti te da je pozicija svih saveznica da, s obzirom na znatno izmijenjene sigurnosne okolnosti, valja povećati izdvajanja za obranu.
“Hrvatska je ispunila trenutni zahtjev NATO-a o izdvajanju sad već više od dva posto BDP-a za obranu, u okviru kojih je 30 posto za modernizaciju”, rekao je Plenković.
Vjeruje da će se na predstojećem samitu NATO-a u Hagu donijeti povijesne odluke koje će dodatno učvrstiti transatlantski savez.
“Sporazum o povećanju izdvajanja za obranu je nadohvat ruke”, rekao je Plenković, uz uvjerenje da će saveznici imati koristi od osnažene transatlantske obrambene industrije, povećanja obrambenih sposobnosti i unaprjeđenja odvraćanja.
“Sve je to važnu za našu pojedinačnu i kolektivnu sigurnost na obje strane Atlantika, a samit u Haagu osigurat će da NATO ostane naš temelj (…) I kako Europa jača svoje obrambene sposobnosti, angažman SAD-a je i dalje od ključne važnosti”, zaključio je Plenković.
U Daytonu su uz premijera ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, nekadašnji ministar vanjskih poslova te sadašnji posebni savjetnik predsjednika vlade Mate Granić i nekadašnji hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul.
Čudo na Pantovčaku: Milanović i Plenković bez trzavica prihvatili nacrte strategije obrane
Plenković najavio ključne odluke o hrvatskoj vojsci: U petak rasprava o novoj Strategiji obrane
Tenzije Plenkovića i Milanovića iza njih: Dogovoren termin sjednice Vijeća za obranu
