Promet kroz Hormuški tjesnac gotovo je stao: nakon iranske zapljene dvaju kontejnerskih brodova i američke blokade lukâ, kroz jedan od ključnih svjetskih plovnih putova prolazi tek nekolicina plovila, dok stotine brodova ostaju zarobljene u Zaljevu.
Skroman promet kroz ključni svjetski tjesnac
Samo pet brodova, uključujući jedan iranski tanker za naftne derivate, prošlo je kroz Hormuški tjesnac u posljednja 24 sata. To pokazuju najnoviji podaci o plovidbi, objavljeni u petak. Radi se o naglom padu aktivnosti nakon što je Iran ovaj tjedan zaplijenio dva kontejnerska broda, dok Sjedinjene Države nastavljaju s blokadom iranskih luka.
Pomorski promet kroz taj ključni plovni put tijekom nesigurnog prekida vatre između Washingtona i Teherana tek je djelić prijašnjih razina. Prije nego što je 28. veljače počeo rat s Iranom, kroz tjesnac je u prosjeku prolazilo oko 140 brodova dnevno. Trenutačni promet tako predstavlja drastično smanjenje u odnosu na uobičajenu situaciju.
„Većini brodarskih tvrtki trebat će stabilno primirje i jamstva obiju strana u sukobu da je Hormuški tjesnac siguran za tranzit“, rekao je Jakob Larsen, voditelj odjela za sigurnost i zaštitu u brodarskom udruženju BIMCO. Po njegovim riječima, bez jasnih sigurnosnih garancija teško je očekivati normalizaciju prolaza.
„U međuvremenu, plovidba će biti ograničena na rute blizu Irana i Omana. Zbog svoje skučene prirode, te rute ne mogu sigurno primiti uobičajeni volumen prometa kroz Hormuški tjesnac“, dodao je Larsen. Takva situacija dodatno otežava planiranje putova i povećava operativne rizike za brodare.
Tankeri pod sankcijama, ograničene rute i rastuća napetost
Iranski tanker za naftne derivate Niki, koji je pod američkim sankcijama, bio je među rijetkim plovilima koja su isplovila iz tjesnaca bez navedenog odredišta. Na to upućuje analiza podataka tvrtke Kpler i praćenje kretanja na platformi MarineTraffic. Za sada je nejasno što bi se moglo dogoditi ako nastavi ploviti dalje na istok, prema liniji blokade koju je postavila američka mornarica.
Gotovo dva mjeseca nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, malo je naznaka o nastavku mirovnih pregovora. Politička i sigurnosna neizvjesnost nastavlja se odražavati na pomorski promet i spremnost brodara da ulaze u to područje. Mnoge kompanije privremeno preusmjeravaju rute ili zadržavaju brodove u lukama, čekajući jasnije signale.
Grupa za kontejnerski prijevoz Hapag-Lloyd priopćila je u petak da je jedan od njezinih brodova prešao tjesnac. Kompanija nije iznijela detalje o okolnostima ili točnom vremenu prolaska. Istovremeno, supertanker Helga pod zastavom Komora stigao je na naftni terminal u iračkoj južnoj luci Basri. Riječ je o drugom plovilu koje je uspjelo stići do Iraka otkako je tjesnac praktički zatvoren.
Iransko korištenje mnogo malih, brzih čamaca za zapljenu dvaju kontejnerskih brodova u blizini tjesnaca dodatno je pojačalo zabrinutost među brojnim brodarskim i naftnim tvrtkama. Ti incidenti dogodili su se u trenutku kada je promet već bio krajnje ograničen, a sigurnosni rizici visoki.
Posljedice zapljena i globalni energetski odjek
„Posljednje zapljene jasno daju do znanja da čak i ‘otvoreni’ Hormuški tjesnac nije siguran za pomorce, brodove i teret“, ocijenio je Peter Sand, glavni analitičar platforme za analizu oceanskog i zračnog tereta Xeneta, u dopisu klijentima. Po njegovu mišljenju, percepcija rizika sada je toliko visoka da i formalno otvaranje prolaza ne bi automatski značilo povratak većine brodova.
Između 22. i ranog jutra 23. travnja tjesnacem je prošlo samo sedam plovila. Analiza Lloyd’s List Intelligencea pokazuje da je šest od tih sedam brodova bilo uključeno u trgovinu povezanu s Iranom. To potvrđuje da se većina preostalih prolazaka odnosi na promet usko vezan uz iransko gospodarstvo.
Zatvaranje tjesnaca ozbiljno je poremetilo opskrbu petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Posljedice se osjećaju na globalnim energetskim tržištima, gdje rastu cijene i jača zabrinutost oko sigurnosti opskrbe. U kombinaciji s postojećim geopolitičkim napetostima, situacija dodatno hrani strah od dugotrajnije energetske krize.
Stotine brodova i oko 20.000 pomoraca ostalo je zarobljeno unutar Zaljeva. Osiguravatelji ratnog rizika, brodarske i naftne kompanije čekaju bilo kakav znak smanjenja opasnosti kako bi mogli planirati isplovljavanje. Za sada, međutim, pomaci su minimalni, a Hormuški tjesnac ostaje jedno od središnjih žarišta globalne sigurnosne i energetske neizvjesnosti.
