Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.
Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Neki su birači potpisali za više kandidata
Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
