Rumunjski predsjednik u odlasku Klaus Iohannis podnio je ostavku u ponedjeljak u vrijeme kada desničarske oporbene stranke namjeravaju pokrenuti postupak o njegovom opozivu.
Rumunjska, članica Europske unije i NATO-a koja graniči s Ukrajinom, dospjela je u institucionalnu krizu prošle godine kada je Calin Georgescu, slabo poznat krajnje desni kritičar NATO-a, pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Nakon optužbi o ruskom uplitanju, koje je Moskva porekla, rumunjski vrhovni sud je poništio izbore.
Dva kruga ponovljenih izbora održat će se 4. i 18. svibnja, a sud je rekao da će Iohannis, kome je drugi i posljednji mandat istekao 21. prosinca, ostati na dužnosti dok se ne izabere njegov nasljednik.
No, tri desničarske oporbene stranke, koje imaju oko 35 posto zastupničkih mjesta u parlamentu, u siječnju su predložile glasanje o opozivu predsjednika.
S obzirom na činjenicu da je Iohannis veoma nepopularan, analitičari su rekli da bi neki zastupnici iz proeuropskih stranaka mogli osigurati potrebnu većinu na glasanju o njegovom opozivu.
“Zahtjev (o opozivu) će imati posljedice i u zemlji i u inozemstvu”, kazao je Iohannis novinarima.
“Kako bih poštedio Rumunjsku ove besmislene i negativne krize, povlačim se iz ureda predsjednika”.
Predsjednik gornjeg doma parlamenta Ilie Bolojan, čelnik Liberalne stranke koja je dio vladajuće koalicije, bit će privremeni predsjednik s ograničenim ovlastima do izbora.
Tri desničarske grupacije, kojima je podrška narasla od iznenadne pobjede Georgescua, iskoristile su svoje kampanju protiv Iohannisa kao povod za organiziranje prosvjeda i nametanje tema u političkim raspravama.
