Rusija i Kina stale su u obranu Kube nakon američke optužnice protiv Raula Castra, optužujući Washington za politički motivirane pritiske, sankcije i „zloupotrebu prava“.
Rusija obećava potporu „bratskom kubanskom narodu“
Rusko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da će Moskva nastaviti „aktivno podržavati bratski kubanski narod“ u, kako navodi, „krajnje teškom razdoblju“. Marija Zaharova je osudila „pokušaje uplitanja u unutarnja pitanja suverene države“, kao i zastrašivanje, jednostrane sankcije, prijetnje i ucjene. Istaknula je da SAD time pokazuje „netolerantnost prema bilo kakvom obliku oporbe“.
Zaharova nije precizirala kakvu će konkretnu pomoć Rusija pružiti Kubi. Naglasak je stavila na političku i retoričku potporu. Rusija i Kuba tradicionalno njeguju bliske odnose još od hladnoratovskog razdoblja.
Washington je dan ranije podignuo optužnicu protiv 94‑godišnjeg Raula Castra. Tereti ga za zavjeru radi ubojstva Amerikanaca u slučaju obaranja dvaju civilnih zrakoplova 1996. godine. U tom je napadu poginulo četvero ljudi, od kojih su troje bili američki državljani. U to vrijeme Raul Castro je obnašao dužnost ministra obrane.
SAD taj potez predstavlja kao korak prema odgovornosti za napad na američke civile. Kuba i njezini saveznici to doživljavaju kao političku eskalaciju dugogodišnje konfrontacije.
Kina protiv „zloupotrebe pravnih sredstava“ i novih sankcija
Kina je također reagirala na američku optužnicu. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun poručio je da se Peking protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama bez uporišta u međunarodnom pravu“ te „zloupotrebi pravnih sredstava“. Naglasio je da Sjedinjene Države „moraju prestati mahati batinom sankcija i batinom prava protiv Kube“.
Guo je rekao da Kina „čvrsto podupire Kubu u obrani njezina nacionalnog suvereniteta i dostojanstva“ te se protivi „bilo kakvom stranom uplitanju“. Time je Peking jasno stao uz Havanu, u skladu s ranijom kritikom američkih sankcija u drugim slučajevima.
Optužnica protiv Raula Castra dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Washingtona i Havane. Osim embarga koji je na snazi od 1962. godine, SAD je od siječnja uveo i potpunu naftnu blokadu Kube. Time je dodatno otežana gospodarska situacija na otoku.
Kombinacija sankcija, embarga i sada kaznenog progona bivšeg čelnika produbljuje politički jaz. Kuba optužuje SAD za pokušaj slamanja režima ekonomskim i pravnim pritiskom, dok se Washington poziva na ljudska prava, sigurnost i odgovornost za napad na američke građane.
