Na susretu Benjamina Netanyahua s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u utorak očekuje se da će izraelski premijer pokušati okrenuti stranicu ponekad napetih odnosa s Bijelom kućom ranije administracije Joea Bidena, dok se dvojica čelnika bave budućnošću primirja u Gazi i načinima suprotstavljanja Iranu.
No Netanyahu, prvi strani čelnik kojeg Trump ugošćuje od inauguracije 20. siječnja, također bi mogao biti pod pritiskom nepokolebljivo proizraelskog predsjednika čiji se politički ciljevi za Bliski istok možda neće uvijek poklapati s Netanyahuovim interesima.
Oni će se sastati upravo u trenutku kada se ovog tjedna trebaju nastaviti neizravni pregovori između Izraela i Hamasa o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca.
Najavljujući sastanak, Trump je rekao novinarima u nedjelju da razgovori s Izraelom i drugim zemljama o Bliskom istoku “napreduju”. Ali nije ponudio nikakve detalje.
Regija je na ključnom raskrižju, s krhkim primirjem u Gazi, paralelnim sporazumom o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha u Libanonu koji se bliži mogućem isteku u nadolazećim tjednima, a zabrinutost oko iranskih nuklearnih ambicija i dalje postoji.
U svom prvom mandatu Trump je Netanyahuu pomogao da ostvari niz uspjeha, uključujući preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem iz Tel Aviva i potpisivanje Abrahamovih sporazuma kojima se normaliziraju odnosi između Izraela i nekoliko arapskih država.
Trump ostaje snažan pristaša američkog saveznika Izraela, uzimajući si zasluge za pomoć u postizanju sporazuma o prekidu vatre u Gazi između Izraela i militanata Hamasa, čak i prije nego što se vratio na dužnost, dok inzistira na tome da želi okončati ratove na Bliskom istoku.
Američki predsjednik je rekao da se nada obnovi napora prema povijesnoj normalizaciji odnosa između Izraela i arapske sile Saudijske Arabije.
To je stvorilo neizvjesnost oko toga koliko će prostora Trump dati Netanyahuu, ističe Reuters.
Premijer se suočava sa zahtjevima krajnje desnih članova svoje koalicije koji prijete da će srušiti njegovu vladu ako ponovno ne pokrene borbe u Gazi kako bi ispunio svoje obećanje da će uništiti Hamas koji podržava Iran. Nastavak rata zakomplicirao bi, ako ne i blokirao, Trumpov pokušaj da dovede Saudijce za pregovarački stol.
Unatoč tome, Netanyahu će ovaj put sigurno biti bolje primljen u Bijeloj kući nego za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Iako je Biden zadržao vojnu potporu Izraelu nakon Hamasovog napada 7. listopada 2023. koji je potaknuo izraelski napad na Gazu, odnosi su povremeno bili zategnuti zbog velikog broja poginulih palestinskih civila.
Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff odigrao je ključnu ulogu u pomoći Bidenovoj administraciji da osigura dugo traženi sporazum o Gazi prije prijenosa vlasti u SAD-u 20. siječnja pa se očekuje da će biti snažno uključen i u sljedećoj rundi. Prva faza dovela je do toga da je Hamas oslobodio 18 talaca, a Izrael oslobodio stotine zatvorenih Palestinaca.
Trump je u ponedjeljak novinarima priznao da nema jamstava da će se primirje održati, iako je Witkoff dodao: “Svakako se nadamo.”
I Trump i Netanyahu rekli su da žele uključiti Saudijsku Arabiju u nove regionalne aranžmane koji se temelje na Abrahamovim sporazumima, što je pokušaj koji bi mogao pomoći u stvaranju bedema protiv Irana.
Ali Netanyahuovo nepokolebljivo protivljenje bilo kakvom koraku prema stvaranju palestinske države, što je stajalište koje podržava sve veći broj Izraelaca nakon rata u Gazi, predstavlja potencijalnu prepreku dogovoru sa Saudijskom Arabijom koja je prethodno inzistirala na sporazumu barem o putu prema neovisnoj Palestini.
Otkako je preuzeo dužnost, Trump je izazvao kontroverze sugerirajući da bi stanovnike Gaze trebalo preseliti u susjedne zemlje poput Egipta i Jordana, ponavljajući želje izraelske krajnje desnice.
Egipatska i jordanska vlada te druge arapske države odbacile su tu ideju.
Netanyahu je u SAD-u trebao boraviti do četvrtka, ali će produžiti svoj službeni posjet do subote navečer, javili su izraelski mediji uoči njegovog susreta s Trumpom.
Izraelski premijer odlučio je produžiti svoj posjet zbog „mnogih zahtjeva za susrete” koji dolaze od američkih dužnosnika, objavio je njegov ured.
