Azerbajdžan je drugi dan zaredom nastavio s vojnim operacijama u kontroverznoj kavkaskoj regiji. Njihovo ministarstvo obrane izjavilo je da je onemogućilo armensku vojnu opremu, uključujući vozila, topove i protuzračne sustave.
Pokušaji pregovora i međunarodna reakcija
U utorak je Azerbajdžan započeo vojni napad na Stepanakert, grad s armenskim stanovništvom, težeći potpunoj kontroli nad regijom koja je bila predmetom dva rata s Armenijom. Predsjednik Alijev obavijestio je američkog državnog tajnika Blinkena da će azerbajdžanska operacija biti prekinuta ako se separatisti odreknu oružja. Azerbajdžanski lider je također naveo da su armenski građani iz regije Karabah pozivani na razgovore o reintegraciji, ali su odbili. Blinken planira hitne razgovore kako bi se prekinula azerbajdžanska operacija u Nagorno-Karabahu. Američki dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog vojnih akcija Azerbajdžana i pozvali na njihov prekid.
Sukobi i civilne žrtve
Svjedoci su u utorak izvijestili o sukobima u Stepanakertu, srušivši nade o mogućem primirju. Lokalne vlasti izvijestile su o smrti pet civila tijekom sukoba. Azerbajdžan tvrdi da je njihova akcija bila odgovor na terorističke napade, dok Rusija poziva na prekid vatre.
Povijest sukoba i međunarodna reakcija
Spor oko Nagorno-Karabaha između Armenije i Azerbajdžana traje od raspada Sovjetskog Saveza. Nakon što je regija 1992. godine prešla pod kontrolu armenskih separatista, mnogi Azeri su napustili područje. Međutim, 2020. godine Azerbajdžan je, uz podršku Turske, ponovno preuzeo kontrolu nad regijom. Francuska je osudila vojnu operaciju i pozvala na hitan sastanak UN-ovog Vijeća sigurnosti. Glavni tajnik UN-a, Guterres, također je pozvao na prekid borbi.
Humanitarna kriza i optužbe
Ovog mjeseca, azerbajdžanski dužnosnici tvrdili su da Armenija preuveličava humanitarnu krizu u Stepanakertu, unatoč dokazima o teškim uvjetima za stanovnike. Predsjednički savjetnik Hajiyev izjavio je da, iako možda nedostaje određenih namirnica, situacija nije toliko ozbiljna kako se prikazuje.
