Spomen-ploča u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku svečano je otkrivena u srijedu u dvorištu Matice hrvatske, a predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanosti je istaknuo kako je uvjeren da će provedba Zakona biti doprinos jačanju hrvatskoga identiteta.
Spomen-ploču je otkrio ugledni hrvatski pravni stručnjak u mirovini Mirjan Damaška, a njezinu su otkrivanju nazočili premijer Plenković, ministri Nina Obuljen Koržinek i Radovan Fuchs, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivana Penava, saborski zastupnici te mnogi uglednici hrvatskoga društva.
U prigodnom obraćanju predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je Matica hrvatska promicatelj identiteta hrvatskoga naroda pa je od svojih početaka ugrađena u njegovu intelektualnu i moralnu povijest.
Plenković: MH je svijest i savjest hrvatskoga naroda
Matica hrvatska, istaknuo je, bila je i ostala svijest i savjest hrvatskoga naroda te njegova kulturna i moralna vertikala. Predsjednici Matice hrvatske, njih 26, ugledni su i produktivni članovi hrvatskoga društva, napomenuo je. Brojni od njih, dodao je, ostavili su neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i politici i uopće u izgradnji hrvatske države. Zato su sudbina Matice i sudbina Hrvatske neraskidivo isprepleteni, ocijenio je Plenković.
Vodstvu Matice hrvatske i matičarima zahvalio je na poticaju za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku. Mi smo u dijalogu od srca prihvatili Matičinu inicijativu i međusobno se u dijalogu usuglasili prije nego što je završnu inačicu prihvatio Hrvatski sabor, rekao je Plenković.
Ocijenio je kako je šteta i sramota što je samo 95 zastupnika u Saboru dignulo ruku za ovako važan zakon za hrvatski narod. Šteta je da postoje zastupnici u Hrvatskom saboru i nisu zastupnici manjina, koji nisu dignuli ruku za ovaj zakon, rekao je i dodao kako su nasuprot njima manjinski zastupnici glasovali za ovaj zakon.
Naglasio je kako je to slika hrvatskoga društva. Onima koji su to propustili poručio je neka to nose na svojoj savjesti. Neki od njih danas možda više i nisu u Hrvatskom saboru, a nekima su draže deklaracije o regionalnim jezicima nego Zakon o hrvatskom jeziku, napomenuo je.
Riješili smo sve strateške i nacionalne zadaće hrvatskoga naroda – imamo svoju državu, njezine institucije, zaokružen teritorijalni integritet i nikad snažnije, jače i međunarodno pozicionirane zemlje, rekao je Plenković i dodao kako iz te pozicije moramo gledati kako tko gleda na ova važna identitetska pitanja.
Smatra da uvijek stvari mogu popraviti pa donošenje Zakona o jeziku i otkrivanje ove ploče mogu potaknuti na drukčija promišljanja.
Podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u EU 2013. napravila veliki iskorak za hrvatski jezik jer je on postao službenim jezikom EU, čime je dobio svoju neprijepornu afirmaciju. Službenim jezikom EU je postao hrvatski jezik, a ne hrvatski ili neki drugi ili BHS jezik, rekao je i dodao kako je ta činjenica posebno važna za hrvatski identitet, hrvatski narod i hrvatsku kulturu te u konačnici za našu samosvijest.
Izrazio je uvjerenost da će provedba Zakona o hrvatskom jeziku biti doprinos jačanju hrvatskoga identiteta.
Gavran: Zakon je jamstvo za institucionalnu skrb o hrvatskom jeziku
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran zahvalio je naraštajima domoljuba jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti sastavnicom osmišljavanja kulturnoga i nacionalnog identiteta.
Gavran je istaknuo kako je 26. siječnja 2024. čak 95 saborskih zastupnika podignulo ruku za ovaj zahtjev, dok je njih 14 bilo suzdržano. Smatra kako je to jedan od rijetkih trenutaka kada se mogla osjetiti radost zbog nacionalne sloge, kada je zajedništvo bilo iznad stranačkih i interesnih podjela.
Podsjetio je da su Matica hrvatska i Društvo braće hrvatskoga zmaja predložili i da se iduća godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen i za njega je glasovalo svih 127 nazočnih saborskih zastupnika, napomenuo je Gavran.
Donošenje ovoga zakona bio je trenutak naše ljubavi prema svome jeziku, ali i jamstvo da će se o njemu institucionalno skrbiti u budućnosti.
Pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske stipendije za učenje hrvatskog jezika
