Ovih se dana u hrvatskim medijima mogla pronaći vijest da u našoj zemlji svake godine raste broj registriranih automobila, a pada broj novorođene djece.
Ovaj zabrinjavajući trend komentirali su i poznati demografi pa je tako Ivo Turk izjavio da je, što se nataliteta tiče, rijetkost rađanje u dobi od 20 godina kad je ono biološki najpovoljnije, da se žene sve više uključuju u društveni život i grade karijere pa stoga sve više rađaju u 30-im godinama.
Turk smatra kako više nećemo doseći fertilitet kakav smo imali. “Moguće mu se približiti samo ako će imigranti rađati djecu u Hrvatskoj, jer smo iz emigracijske zemlje postali imigracijska. To za poslodavce nije loše jer radnici iz Azije ruše cijenu rada, no to pogađa domaću radnu snagu”, misli Turk.
Zabrinutost stručnjaka trebala bi biti opomena vlastima koje Turk potiče da prilagode demografske politike koje bi se približile modernom načinu života i omogućile skraćeno radno vrijeme, rad od kuće ili posao što bliže domu.
Ipak, za uho je zapela teza da će nam migranti morati rađati djecu da bismo dobili demografski oporavak kao i da nam uvozna radna snaga omogućuje profit poduzetnicima. Naravno, cilj svakog posla je detektiranje pa zadovoljavanje nečijih potreba i potom ostvarivanje profita. Ipak, moramo li pritom odustati od težnje da naš narod napreduje i brojčano unutar svoje domovine?
Provjerili smo demografske trendove i oni daju razloga za optimizam unatoč Turkovim procjenama o fertilitetu migranata kao šansi za demografski oporavak društva.
Ako pogledamo trendove uočit ćemo da je snažni trend manjeg broja novorođene djece napredovao od predpandemijske 2019. iz godine u godinu. Tako je 2020. bilo rođeno 36.135 djece što je bilo 810 manje nego prethodne godine.
Pandemijske 2020. bilo je rođeno 35845 što je 290 djece manje. Iduće godine, također pandemijske, rođeno je 36508 odnosno 663 više nego prethodne što pokazuje da je nedostatak drugih sadržaja koji su bili uskraćeni tijekom pandemije povoljno djelovao na demografski trend.
Već iduće, uobičajene godine 2022. rođeno je čak 2625 djece manje da bi se taj katastrofalni trend nastavio u 2023. s još 1713 manje novorođenih nego godinu prije.
Ipak, naznaku oporavka dala je prošla godina kad je rođeno samo 101 dijete manje nego godinu prije da bismo, prema podacima za prvih 10 mjeseci ove godine mogli reći da bilježimo rast od 357 novorođenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Za vjerovati je da se u preostala dva mjeseca stanje nije bitnije promijenilo i da ćemo nakon dužeg perioda imati više novorođenih nego godinu dana ranije. Zaokret prema tradicionalnim i obiteljskim vrijednostima koji se očituje na kulturološkom planu očigledno svoj učinak ostvaruje i na području demografije.
Pad broja pobačaja također je trend koji potvrđuje ovu činjenicu. Radi ilustracije navest ćemo da je 2024. napravljeno 3015 pobačaja što je za 206 manje u odnosu na 2023.
Istovremeno i broj smrti zadnje dvije godine bilježi pad što je također odlična vijest.
Njegovanje tradicionalnih vrijednosti, obitelji otvorene životu i smanjenje broja pobačaja trendovi su koji bude nadu da će hrvatsko društvo ipak opstati unatoč svim nedaćama koje pogađaju našu civilizaciju.
