Na drušvenoj mreži Threads, izašo je jedan vrlo zanimljiv graf koji pobliže pokazuje kada djeca napuštaju svoje roditelje. Hrvatska i Srbija prednjače u tome, a najbolje stoji Finska. U gotovo svim europskim zemljama, muškarci ostaju duže kod roditelja nego žene. Izuzetak je Luksemburg, gdje je situacija obrnuta. Istražili smo detaljno zašto je takvo stanje.
Zašto mladi u Hrvatskoj najkasnije napuštaju roditeljski dom?
Kada je pravo vrijeme za napuštanje roditeljskog doma? Ako pitate mlade u Hrvatskoj i Srbiji, odgovor je – nakon 30-te! Prema najnovijim podacima, upravo ove dvije zemlje prednjače u Europi po prosječnoj dobi napuštanja roditeljskog gnijezda – čak 32 godine. S druge strane, Finci se osamostaljuju najranije, već s 21 godinom. O čemu se zapravo radi i zašto su razlike tako velike?
Balkanska obitelj kao životni oslonac
U Hrvatskoj, kao i u ostalim balkanskim zemljama, obitelj je sve. Tradicionalne vrijednosti i snažne veze s roditeljima često se promatraju kao znak bliskosti, a ne financijske ovisnosti. Ipak, nisu samo tradicija i ljubav prema maminom ručku razlog što mladi ostaju doma. Tu je i nezavidna ekonomska situacija. Visoke cijene nekretnina, nezaposlenost i niska primanja stvaraju pritisak koji mlade jednostavno tjera da odgode osamostaljenje.
Finska: Država koja potiče rano osamostaljenje
Na potpuno drugom kraju spektra nalazi se Finska, gdje mladi napuštaju roditeljski dom s prosječnih 21 godinu. Ključ njihove rane neovisnosti leži u jakoj socijalnoj državi – povoljnim studentskim kreditima, subvencijama za stanovanje i jasnim poticajima mladima da se rano osamostale. Finska kultura također stavlja naglasak na individualnost, što dodatno motivira mlade da što prije stanu na vlastite noge.
Južna Europa: Visoke cijene nekretnina i nezaposlenost
Italija, Španjolska i Grčka prate Hrvatsku s prosječnom dobi napuštanja doma od oko 30 godina. Ovdje je problem vrlo sličan – visoke cijene stanova i niska primanja mladima otežavaju izlazak iz roditeljskog doma. Dodajmo tome i specifičan “mediteranski mentalitet”, gdje su obiteljske veze snažne, a roditelji često potiču djecu da ostanu doma što duže.
Je li u pitanju samo ekonomija ili i mentalitet?
Dok sjeverne europske zemlje poput Švedske, Danske i Finske potiču rano osamostaljenje kroz sustavne poticaje, na Balkanu i u južnoj Europi odlazak od roditelja nosi određenu težinu. Mnogi mladi ostaju doma kako bi uštedjeli novac, ali i zbog očekivanja da se brinu o starijim članovima obitelji.
No, postavlja se pitanje: treba li prosječna dob napuštanja roditeljskog doma uopće biti mjerilo nečije neovisnosti? Neki će reći da je važno kada napustiš roditeljski dom, dok drugi tvrde da je bitno kako živiš i doprinosiš obitelji dok si još tamo.
Bilo da se radi o financijskoj situaciji, kulturi ili jednostavno o udobnosti roditeljskog doma, jedno je sigurno – svi ćemo jednom morati spakirati kofere. A do tada, uživajmo u privilegijama poput mamine kuhinje i plaćenih režija. Jer, ruku na srce, ima i toga svoje čari!
Ako nam djeca nisu bitna, što je bitno ili što se to događa s našom djecom
Zapad sve više tone u kaos, što Hrvatska može učiniti?
‘Iako prizori na Povorci ponosa nisu bili primjereni za djecu, ona nisu bila direktno ugrožena’, reče pravobraniteljica – i nikom ništa…
