Kontejnerski brod Contship Jet, koji su u srijedu kod rta Kaliakra pogodila tri pomorska drona, potonuo je oko ponoći, objavila je Regionalna uprava Varne, a potonuće su potvrdile i kontrola pomorskog prometa i Izvršna agencija za pomorsku upravu, prenosi BTA. To je treći brod potopljen u bugarskom isključivom gospodarskom pojasu od 6. listopada, a niz napada uz obale dviju članica NATO-a i Europske unije sve glasnije otvara pitanje bi li se Europa mogla naći u izravnom sukobu s Rusijom, i to u trenutku kad nije sigurna u američku potporu.
Brod pod liberijskom zastavom, dug 160 metara, kojim upravljaju grčke tvrtke, plovio je iz izraelske Haife prema rumunjskoj luci Constanța. Pogođen je oko podneva, otprilike 21 nautičku milju jugoistočno od Šable, i to upravo dok su se u Sofiji sastajali ministri obrane Bugarske, Rumunjske i Turske kako bi razgovarali o sigurnosti na Crnom moru.
Upozorenje iz zraka spasilo posadu
Francuski ophodni zrakoplov Atlantique uočio je dronove tridesetak nautičkih milja istočno od Kaliakre dok su se brzinom od oko 26 čvorova kretali prema zapadu i upozorio brodove u području. Zapovjednik bugarske mornarice kontraadmiral Kiril Mihajlov smatra da je upravo to upozorenje spasilo posadu. Nakon udara posada je napustila brod, a svih 18 mornara, redom filipinskih državljana, do 13.45 izvukla su tri broda bugarske mornarice i prebacila ih u Varnu.
Opasan teret i uzorkovanje mora
Prije nego što je potonuo, s teško nagnutog broda u more je palo dvadesetak kontejnera sa zapaljivim plinovima i tekućinama, koji su ostali plutati i ugrožavati plovidbu, pa je mornarica izdala upozorenje pomorcima. U teretu su bile i litij-ionske baterije. Timovi Ministarstva obrane zasad nisu pronašli vidljive tragove onečišćenja, a stručnjaci u četvrtak uzimaju uzorke morske vode na pet lokacija uz obalu i oko olupine. Rezultate će Ministarstvo zaštite okoliša objaviti javno.
Vojska je znala, ali nije smjela djelovati
Odlazeći načelnik bugarskog Glavnog stožera admiral Emil Eftimov rekao je za bTV da su dronovi došli s mora, s istoka, i da je vojska unaprijed imala obavještajne podatke o mogućem napadu, ali nema ovlast djelovati izvan teritorijalnih voda, u koje dronovi nisu ušli. Napad nije pripisao nijednoj državi i naglasio je da Bugarska nije u ratu. Kapetan Todor Georgiev, vlasnik jedne brodarske agencije, bio je izravniji pa je za Bugarski nacionalni radio rekao da su dronovi ruski.
Treći potopljeni brod u tri tjedna
Ovo je peti napad dronom u bugarskom gospodarskom pojasu od početka listopada. Prvi se dogodio 6. listopada, kad je oko 70 nautičkih milja istočno od Bjale potonuo brod Alfa Watan, čija se posada i danas vodi kao nestala. Dana 13. listopada oko 17 nautičkih milja istočno od Krapeca potonuo je brod HS Dignity, a 11 od 16 članova njegove posade i dalje se vodi kao nestalo.
Brodovi tonu i uz rumunjsku obalu, pa je rumunjski predsjednik Nicușor Dan nakon potonuća teretnog broda 23. listopada optužio Rusiju da eskalira napade na istočno krilo NATO-a. Prema podacima Reutersa, samo uz obale Bugarske i Rumunjske u dva tjedna listopada pogođeno je najmanje sedam teretnih brodova, a tridesetak mornara poginulo je ili se vodi kao nestalo.
Opasnije od Hormuškog tjesnaca
Prema podacima Financial Timesa, koje prenosi Meduza, Crno more ove je godine postalo najopasniji pomorski pravac na svijetu. Na cijelom Crnom moru od početka 2026. poginulo je najmanje 40 pomoraca, dok ih je u Hormuškom tjesnacu, gdje plovidbu otežava rat SAD-a i Izraela protiv Irana, stradalo 24. Osiguranje od ratnog rizika za Crno more doseže i 15 posto vrijednosti trupa broda, gotovo dvostruko više nego u Perzijskom zaljevu, a gotovo cijelo more svrstano je u najvišu kategoriju ratnog rizika, uz iznimku teritorijalnih voda Rumunjske, Bugarske i Turske.
Posljedice se već osjećaju u bugarskim lukama. Već spomenuti Todor Georgiev rekao je Bloombergu da je brodarstvo na Crnom moru praktički mrtvo i da je zajednički promet luka Varna i Burgas često manji nego u ratom razorenom Mogadišu, iako premijer Rumen Radev tvrdi da je promet veći nego prošlog listopada i da brodovi neće prestati ploviti.
Prijetnja da se rat prelije na NATO
Agencija AP upozorava da ti napadi ne prijete samo važnom globalnom pomorskom pravcu, nego nose i rizik da se druge države izravno uvuku u rat u Ukrajini. Dio članica NATO-a (bez SAD-a, op. a.) pita se testira li Vladimir Putin na taj način spremnost saveza da odgovori. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas nazvala je šest napada u deset dana, za koje se sumnja da su djelo ruskih dronova, opasnom i neprihvatljivom eskalacijom, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je da je Crno more postalo nova fronta ruskog rata u Ukrajini.
Rumunjski analitičar Radu Tudor ocijenio je da nije jasno pokriva li članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve, i udare u isključivim gospodarskim pojasima, gdje se dogodila većina napada. Tudor smatra da NATO presporo reagira dok se Rusija sve više približava njegovim granicama, a riječi više nisu dovoljne. Bugarska dosad nije zatražila ni konzultacije prema članku 4., koji članici omogućuje da ih zatraži kad smatra da su joj ugroženi teritorijalni integritet ili sigurnost.
Rusija bombardira ukrajinske crnomorske luke, pa se Ukrajina sve više oslanja na dunavske luke i plovne putove uz obale Bugarske i Rumunjske, upravo ondje gdje sada tonu brodovi. Kremlj odbacuje odgovornost, a ruska veleposlanica u Sofiji Eleonora Mitrofanova sugerirala je da bi napadi mogli biti provokacija treće strane. Radev je uzvratio da nema logike da Ukrajina napada vlastite brodove i posade jer ishod svih napada ide u korist Rusiji, ali je priznao da to ne može dokazati.
Putin najavio da će mete biti brodovi koji dovoze vojnu opremu Ukrajini
NATO je u Crno more poslao dodatne ophodne zrakoplove i radarske sustave, američki P-8 Poseidon počeo je izviđačke letove, a Bugarska, Rumunjska i Turska u Sofiji su dogovorile zajednički koordinacijski mehanizam. Vrhovni vojni zapovjednik NATO-a, američki general Alexus Grynkewich, rekao je da ne vjeruje kako je sukob Rusije i NATO-a neposredan ili neizbježan.
Bloomberg piše da napadi na samom rubu teritorijalnih voda članica NATO-a otvaraju novu, opasniju fazu i testiraju sposobnost saveza da odvrati sve agresivniju Rusiju, koja je pokazala spremnost da iskorači iz hibridne kampanje i napada ciljeve u Europi. Sve do listopada upadi dronova u Europsku uniju nisu odnijeli nijedan život. Moskva je pritom poručila da su brodovi koji uplovljavaju u ukrajinske luke ili iz njih isplovljavaju potencijalne mete, kao odgovor na ukrajinske udare na rusku flotu u sjeni koja izvozi naftu pod sankcijama.
Europske države oklijevaju s oštrijim odgovorom jer se boje spirale eskalacije koja bi mogla završiti izravnim sukobom s Rusijom, i to u trenutku kad nisu sigurne mogu li računati na američku potporu savezu. S druge strane, izostanak čvrste reakcije prikazuje ih slabima u očima Kremlja i poziva na još agresivnije poteze, upozorava Bloomberg. Iulia Joja, ravnateljica programa za Crno more u washingtonskom Institutu za Bliski istok, smatra da su napadi razotkrili koliko je sigurnost Crnog mora unutar NATO-a bila zanemarena i koliko malo političke volje saveznici imaju da odvrate Moskvu, pa će Rusija nastaviti testirati granice sve dok se to ne promijeni.
Putin je još 2. prosinca 2025., nakon ukrajinskih napada dronovima na tankere ruske flote u sjeni, te napade nazvao piratstvom i najavio da će Rusija proširiti udare na lučka postrojenja i brodove koji uplovljavaju u ukrajinske luke, tvrdeći da su dotadašnje mete bili brodovi koji Ukrajini dovoze vojnu opremu. Ako se napadi nastave, poručio je, Moskva će razmotriti odmazdu i protiv brodova država koje pomažu Ukrajini, uz ogradu da time ne najavljuje da će je i provesti, a kao najradikalnije rješenje spomenuo je da se Ukrajinu „odsiječe od mora”.
Bugarski brodar Jordan Petrov, čija je tvrtka iz Varne još u kolovozu povukla svoje brodove s Crnog mora, rijetke koji se još usuđuju ploviti onamo naziva kamikazama. Rizik vidi kao prirodan tijek rata koji se širi, jer su za Ruse NATO upravo oni koji financiraju ukrajinsku obrambenu industriju. „To smo mi”, rekao je Petrov.
