Gotovo svaki drugi katolik u Njemačkoj želi spajanje s protestantima
Gotovo svaki treći Nijemac je za ujedinjenje Crkava. Među pojedinim vjeroispovijestima, katolici su posebno često izražavali tu želju. To je rezultat ankete koju je objavila njemačka protestantska novinska agencija IDEA.
Anketa je provedena u vrijeme kada dvije najveće Crkve u Njemačkoj (sinodna Katolička i protestantska Evangelička) bilježe kontinuirani pad broja članova, zbog čega danas zajedno okupljaju manje od polovice stanovništva.
Ukupno 31 posto Nijemaca smatra da bi se Protestantska i Katolička Crkva trebale ujediniti. Pokazala je to anketa instituta za tržišna i društvena istraživanja INSA-Consulere iz Erfurta. Blaga relativna većina (34 posto) ne slaže se s tim. Njih 28 posto odgovorilo je „Ne znam”, a sedam posto nije dalo odgovor.
Žene češće od muškaraca podupiru spajanje dviju glavnih Crkava (33 posto u usporedbi s 29 posto). Zapadni Nijemci to podupiru češće od istočnih Nijemaca (33 posto u usporedbi s 24 posto).
Među najmlađim i najstarijim ispitanicima potpora spajanju raširenija je nego u srednjim dobnim skupinama (18 do 29 godina: 35 posto; 30 do 39 godina: 33 posto; 40 do 49 godina: 28 posto; 50 do 59 godina: 31 posto; 60 do 69 godina: 24 posto; stariji od 70 godina: 35 posto).
Katolici za, protestanti protiv
Među pripadnicima pojedinih vjeroispovijesti katolici najčešće podupiru spajanje dviju glavnih Crkava (44 posto za, 30 posto protiv).
Pripadnici zemaljskih Crkava, glavnih protestantskih zajednica koje čine Evangeličku Crkvu u Njemačkoj (poznatu kao EKD), bili su skloniji suprotnomu stajalištu: 35 posto ih je bilo za, a 42 posto protiv.
Protivljenje je najizraženije među pripadnicima „slobodnih” Crkava, kategorije koja obuhvaća neovisne evangeličke zajednice kao što su baptisti, pentekostalci, metodisti i menoniti. Polovica njih odbija zamisao o ujedinjenju, dok je 39 posto podupire.
Među muslimanima 38 posto je za ujedinjenje Crkava, a među onima bez vjerske pripadnosti 19 posto.
Među pristašama političkih stranaka, simpatizeri „demokršćana” (CDU/CSU) (41 posto) najčešće bi pozdravili spajanje Protestantske i Katoličke Crkve, a slijede pristaše socijaldemokrata (SPD) (40 posto), Zelenih (32 posto), Alternative za Njemačku (AfD) (31 posto) i Lijeve stranke (25 posto).
Za anketu provedenu između 23. i 26. listopada 2026., na pitanje „Što mislite o sljedećoj tvrdnji? Protestantska i Katolička Crkva trebale bi se ujediniti”, INSA je preko interneta anketirala 2.010 njemačkih građana te ističe kako su rezultati reprezentativni za odraslo stanovništvo u Njemačkoj, raščlanjeni po spolu, dobi i saveznim zemljama.
Dvije Crkve u dugotrajnom padu
Obje najveće Crkve u Njemačkoj već desetljećima gube članove. U travnju 2025. portal Christian Daily International izvijestio je da su osobe bez vjerske pripadnosti prvi put postale brojnije od katolika i protestanata zajedno. Prema podatcima istraživačke skupine Fowid za 2024. godinu, osobe bez vjerske pripadnosti čine 47 posto stanovništva, dok dvije Crkve zajedno obuhvaćaju 45 posto.
Prema istom izvješću, svaka od tih dviju Crkava tijekom 2024. izgubila je otprilike 580.000 članova. Fowid je također utvrdio da samo pet posto Nijemaca odlazi na bogoslužje barem jednom mjesečno.
Taj se trend pada nastavio i prošle godine. Katolička Crkva u Njemačkoj krajem 2025. brojila je oko 19,2 milijuna članova, a godinu ranije 19,8 milijuna. Evangelička Crkva u Njemačkoj potkraj 2025. imala je oko 17,4 milijuna članova, što je pad od 3,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako je u rujnu 2026. izvijestio Christian Daily International, te dvije Crkve zajedno činile su oko 44 posto stanovništva.
Zašto 44 posto katolika u Njemačkoj želi ujedinjenje Crkava?
Njemački katolički laici okupljeni oko reformskih pokreta (Centralni komitet njemačkih katolika, Sinodni put) već dugo izražavaju nezadovoljstvo održavanjem katoličkoga pravovjerja i grade pokret otpora prema Rimu i apostolskoj predaji.
Mnogi „naprednjački” njemački katolici smatraju da su im stajališta o društvenim pitanjima (ređenje žena, odbacivanje svećeničkoga beženstva, odnos prema homoseksualizmu) znatno bliža Evangeličkoj Crkvi nego svetostoličkim smjernicama. Ujedinjenje vide kao priliku za modernizaciju vjerskoga života.
Drugim riječima, protestantizacija Katoličke Crkve, čemu su vrata širom otvorena nakon Drugoga vatikanskoga sabora, dovela je do toga da mnogi katolici u Njemačkoj više ne cijene posebnost Katoličke Crkve, pa sjedinjenje s protestantima žele češće nego protestanti s katolicima. Posljedica je to i sinkretičkoga ekumenizma koji „od Katoličke Crkve zahtijeva da malo po malo napušta sve ono što čini njezinu srž, i ako se tako nastavi, dovest će do besmislenosti ne samo njezina moralnoga zakona nego i slavljenja svete Mise, a time ‘Crkva’ budućnosti ima daleko više šanse postati neka globalna laicizirana udruga, nego istinska Kristova Zaručnica”, kako je upozorila Snježana Majdandžić-Gladić.
Koga zanima više
Rob Mutsaerts, Sinoda o sinodnosti: vrijeme je da se Crkva vrati Kristu
Joachim Heimerl, Do čega je doveo crkveni porez u Njemačkoj?
Snježana Majdandžić-Gladić, O promašenoj Sinodi ili kako katolici duhovno umiru od gladi za Bogom
Gerhard Ludwig Müller, Kardinal Müller o krivovjernoj njemačkoj Crkvi
Snježana Majdandžić-Gladić, Hrvatski biskupi i Centralni komitet hrvatskih katolika
Athanasius Schneider, Nova „sinodna Crkva” potkopava Katoličku Crkvu
Snježana Majdandžić-Gladić, Kad homoseksualni svećenik optužuje kardinala za gubitak moralne vjerodostojnosti
Luisella Scrosati, Iz sinodnih dvorana nitko ne primjećuje bijeg vjernika
Snježana Majdandžić-Gladić, Tiranija riječju ili kako je protestantizam iznjedrio borbeni sekularizam
Rob Mutsaerts, Crkva u krizi – i kako je ne trebamo spašavati
Snježana Majdandžić-Gladić, Pastoral onih koji će napustiti Katoličku Crkvu
