Gotovo svaki treći Nijemac je za ujedinjenje Crkava. Među pojedinim vjeroispovijestima, katolici su posebno često izražavali tu želju. To je rezultat ankete koju je objavila njemačka protestantska novinska agencija IDEA.
Anketa je provedena u vrijeme kada dvije najveće Crkve u Njemačkoj (sinodna Katolička i protestantska Evangelička) bilježe kontinuirani pad broja članova, zbog čega danas zajedno okupljaju manje od polovice stanovništva.
Gotovo svaki treći Nijemac (31 posto) smatra da bi se Protestantska i Katolička Crkva trebale ujediniti. To je rezultat ankete koju je proveo institut za tržišna i društvena istraživanja INSA-Consulere iz Erfurta. Blaga relativna većina (34 posto) ne slaže se. 28 posto odgovorilo je „Ne znam“, a sedam posto nije dalo odgovor.
Žene češće od muškaraca podupiru spajanje dviju glavnih Crkava (33 posto u usporedbi s 29 posto). Zapadni Nijemci češće podupiru to od Istočnih Nijemaca (33 posto u usporedbi s 24 posto).
Među najmlađim i najstarijim ispitanicima, potpora spajanju raširenija je nego u srednjim dobnim skupinama (18 do 29 godina: 35 posto; 30 do 39 godina: 33 posto; 40 do 49 godina: 28 posto; 50 do 59 godina: 31 posto; 60 do 69 godina: 24 posto; stariji od 70 godina: 35 posto).
Katolici za, protestanti protiv
Među pripadnicima pojedinih vjeroispovijesti, katolici najčešće podupiru spajanje dviju glavnih Crkava (44 posto za, 30 posto protiv).
Pripadnici zemaljskih Crkava – glavnih protestantskih zajednica koje čine Evangeličku Crkvu u Njemačkoj (poznatu kao EKD) – bili su skloniji suprotnomu stajalištu: 35 % ih je bilo za, a 42 % protiv.
Protivljenje je najizraženije među pripadnicima „slobodnih“ Crkava, kategorije koja obuhvaća neovisne evangeličke zajednice kao što su baptisti, pentekostalci, metodisti i menoniti. Polovica njih odbija zamisao o ujedinjenju, dok je 39 % podupire.
Među muslimanima, 38 posto je za ujedinjenje Crkava, u usporedbi s 19 posto onih bez vjerske pripadnosti.
Među pristašama političkih stranaka, simpatizeri „demokršćana“ (CDU/CSU) (41 posto) najčešće bi pozdravili spajanje Protestantske i Katoličke Crkve, a slijede pristaše socijaldemokrata (SPD) (40 posto), Zelenih (32 posto), Alternativa za Njemačku (AfD) (31 posto) i Lijeve stranke (25 posto).
Za anketu provedenu između 23. i 26. listopada 2026., na pitanje: „Što mislite o sljedećoj tvrdnji? Protestantska i Katolička Crkva trebale bi se ujediniti“, INSA je preko interneta anketirala 2010 njemačkih građana te ističe kako su rezultati reprezentativni za odraslo stanovništvo u Njemačkoj, raščlanjeni po spolu, dobi i saveznim zemljama.
Dvije Crkve u dugotrajnom padu
Obje najveće Crkve u Njemačkoj već desetljećima gube članove. U travnju 2025. portal Christian Daily International izvijestio je da su osobe bez vjerske pripadnosti po prvi put postale brojnije od katolika i protestanata zajedno. Prema podatcima istraživačke skupine Fowid za 2024. godinu, osobe bez vjerske pripadnosti čine 47 % stanovništva, dok dvije Crkve zajedno obuhvaćaju 45 %.
Prema istom izvješću, svaka od tih dviju Crkava tijekom 2024. godine izgubila je otprilike 580.000 članova. Fowid je također utvrdio da samo 5 % Nijemaca odlazi na bogoslužje barem jednom mjesečno.
Taj se trend pada nastavio i prošle godine. Katolička Crkva u Njemačkoj brojila je oko 19,2 milijuna članova, što je smanjenje u odnosu na 19,8 milijuna krajem 2024. Evangelička Crkva u Njemačkoj potkraj 2025. godine bilježila je oko 17,4 milijuna članova, što je pad od 3,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Kako je u rujnu 2026. izvijestio Christian Daily International, te dvije Crkve zajedno činile su oko 44 % stanovništva.
Zašto 44 katolika u Njemačkoj žele ujedinjenje Crkava?
Njemački katolički laici, okupljeni oko reformskih pokreta (Centralni komitet njemačkih katolika, Sinodni put), već dugo izražavaju nezadovoljstvo održavanjem katoličkoga pravovjerja i grade pokret otpora prema Rimu i apostolskoj predaji.
Mnogi „naprednjački“ njemački katolici smatraju da su im u pogledu društvenih pitanja (ređenje žena, odbacivanje svećeničkoga beženstva, odnos prema homoseksulizmu) stajališta znatno bliža Evangeličkoj Crkvi nego svetostoličkim smjernicama. Ujedinjenje vide kao priliku za modernizaciju vjerskoga života.
Drugim riječima, protestantizacija Katoličke Crkve, čemu su vrata širom otvorena nakon Drugoga vatikanskoga sabora, dovela je do toga da danas više katolika u Njemačkoj više ne cijeni posebnost Katoličke Crkve te želi sjedinjenje s protestantima nego oni to žele s katolicima. Posljedica je to i sinkretičkoga ekumenizma koji „od Katoličke Crkve zahtijeva da malo po malo napušta sve ono što čini njezinu srž, i ako se tako nastavi, dovest će do besmislenosti ne samo njezina moralnoga zakona nego i slavljenja svete Mise, a time ‘Crkva’ budućnosti ima daleko više šanse postati neka globalna laicizirana udruga, nego istinska Kristova Zaručnica“, kako je upozorila Snježana Majdandžić-Gladić.
Koga zanima više
Rob Mutsaerts, Sinoda o sinodnosti: vrijeme je da se Crkva vrati Kristu
Joachim Heimerl, Do čega je doveo crkveni porez u Njemačkoj?
Snježana Majdandžić-Gladić, O promašenoj Sinodi ili kako katolici duhovno umiru od gladi za Bogom
Gerard Ludwig Müller, Kardinal Müller o krivovjernoj njemačkoj Crkvi
Snježana Majdandžić-Gladić, Hrvatski biskupi i Centralni komitet hrvatskih katolika
Athanasius Schneider, Nova „sinodna Crkva“ potkopava Katoličku Crkvu
Snježana Majdandžić-Gladić, Homoseksualni svećenik optužuje za gubitak moralne vjerodostojnosti
Luisella Scrosati, Iz sinodnih dvorana nitko ne primjećuje bijeg vjernika
Snježana Majdandžić-Gladić, Tiranija riječju ili kako je protestantizam iznjedrio borbeni sekularizam
Rob Mutsaerts, Crkva u krizi – i kako je ne trebamo spašavati
Snježana Majdandžić-Gladić, Pastoral onih koji će napustiti Katoličku Crkvu
