Vlada se očitovala na Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba i navela da nema prostora za dodatno povećanje nacionalne naknade za starije osobe i njeno dvostruko usklađivanje unutar iste godine, najavila je poseban zakon za sustavno uređenje prava starijih.
“S obzirom na to kako je od 1. siječnja 2024. nacionalna naknada povećana na 150 eura, a dalje se usklađuje s rastom troškova života (od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura), u uvjetima povećanih troškova i ekonomske globalne neizvjesnosti nema prostora za dodatno povećanje i dvostruko usklađivanje unutar iste godine”, navela je Vlada.
Podsjetila je da se iznos nacionalne naknade utvrđuje uzimajući u obzir gospodarske i fiskalne mogućnosti, kao i iznos zajamčene minimalne naknade (ZMN) te najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.
Osim toga, dodala je, institut nacionalne naknade nije institut mirovinskog osiguranja te se ne može usklađivati kao mirovine koje se primarno određuju na temelju mirovinskog staža i visine plaća tijekom radnog vijeka.
Udio starijih koji si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe smanjio se s 9 na 3,6 posto
Vlada ističe da je rastom dohotka kućanstava od 2016. do 2025. porastao i prag rizika od siromaštva s 3. 471 na 9.034 eura za jednočlano kućanstvo te sa 7.290 na 18.972 eura za četveročlanu obitelj. Zbog toga se statistički povećao i broj starijih osoba u toj kategoriji, što, međutim, ne znači nužno da su im se stvarni životni uvjeti pogoršali, naglašava.
Iz Vlade pritom navode da je prosječna mirovina porasla s 358 eura u 2016. na oko 767 eura u 2026., odnosno za 114,5 posto, dok se udio starijih osoba koje si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe smanjio s devet posto u 2016. na 3,6 posto u 2025. godini.
“Povećane su obiteljske i invalidske mirovine, najniže mirovine su više puta prilagođavane, uveden je godišnji dodatak na mirovinu, povećan je dodani staž po djetetu za majke, redefinirana je formula usklađivanja mirovina, ukinuta je tzv. penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine”, podsjećaju iz Vlade.
Naglašavaju kako je za mirovine i mirovinska primanja u ovogodišnjem proračunu osigurano 10,2 milijarde eura, više nego dvostruko u odnosu na 4,88 milijardi eura 2016. godine.
U odgovoru na preporuku pučke pravobraniteljice o ukidanju poreza na mirovine, Vlada najavljuje povećanje porezne olakšice za umirovljenike na 100 posto, za što je predviđeno dodatnih oko 180 milijuna eura.
Poseban zakon o pravima starijih osoba
Najavljuje i donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba koji bi trebao unaprijediti njihov dostojanstven život, društvenu uključenost i institucionalnu zaštitu.
Vlada također ističe da se priprema Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine.
U području zaštite od nasilja nad starijima, planira se izmjena pravilnika kako bi starije osobe bile posebno iskazane u statističkim podacima o kaznenim djelima nasilja u obitelji.
Vlada navodi i da je osigurala gotovo 200 milijuna eura za izgradnju 20 centara za starije osobe, koji će imati smještajne kapacitete za 1947 korisnika te izvaninstitucijske usluge za njih 4921.
Za razvoj potpore neformalnim njegovateljima, uključujući obitelji osoba s demencijom, planirana je sveobuhvatna analiza potreba i različiti oblici pomoći, za što je, navodi se, potrebno osigurati dodatna tri milijuna eura. Vlada, poručuju, podupire razvoj bolničkih i izvanbolničkih kapaciteta palijativne skrbi ulaganjima u izgradnju, obnovu i opremanje.
Ulaganje u palijativnu skrb
U dijelu zdravstvene skrbi Vlada podupire razvoj bolničkih i izvanbolničkih kapaciteta palijativne skrbi ulaganjima u izgradnju, obnovu i opremanje. Uz ulaganja u palijativne kapacitete Opće bolnice Varaždin na lokaciji Novi Marof, Vlada Republike Hrvatske podržala je realizaciju povezanih projekata Županijske bolnice Čakovec i Doma zdravlja Čakovec, usmjerenih na razvoj bolničkih kapaciteta za palijativnu skrb i kronično liječenje te uspostavu stacionara palijativne skrbi pri domu zdravlja.
Financijski podupire izgradnju Regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje boli u Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica te sufinancira uređenje i opremanje stacionara palijativne skrbi domova zdravlja Zadarske županije u Babindubu i Virovitičko-podravske županije. Dodatno je Mrežom javne zdravstvene službe proširen okvir za dostupnost palijativne skrbi. Predviđena su 73 koordinatora i 73 mobilna palijativna tima, 130 palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja te 28 postelja u ustanovama za palijativnu skrb. Istodobno je proširena mogućnost ugovaranja bolničkih posteljnih kapaciteta za palijativnu skrb s 360 na 796 postelja.
Što se tiče dugotrajnog čekanja na inkluzivni dodatak, Vlada navodi da Hrvatski zavod za socijalni rad reorganizira rad područnih ureda, dok se sa Zavodom za vještačenje radi na ubrzanju postupaka i povećanju broja liječnika vještaka.
