Zakonskim izmjenama koje se pripremaju s ciljem poboljšanja uvjeta za uvoz strane radne snage MUP planira ojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uvjeta poput uvođenja omjera između broja domaćih i stranih radnika.
U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna skupina u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se uvelo reda u sustav uvoza strane radne snage.
Promjenama koje se najavljuju već duže vrijeme trebalo bi se bolje regulirati i nadzirati poslodavci, ali uvode se i kontrole kvalitete radne snage koju poslodavci uvoze.
“Uz mnoge druge promjene, želimo istaknuti i one kojima se bolje regulira i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, osobito ona kvalificirana”, ističu iz MUP-a u odgovoru Hini.
MUP: Isključit ćemo one koji zloupotrebljavaju sustav
Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti uvjete za izdavanje radnih dozvola tako da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutarnjih poslova izdaje radne dozvole.
Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude, kako bi se uvjerili da se radi o urednim poslodavcima. MUP poručuje i da će pojačati nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sustav” i tako su nelojalna tržišna konkurencija, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sustava zapošljavanja.
Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obvezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima, prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju, kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja.
Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola po poslodavcu, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine tvrtke podnose veliki broj zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola, a posebice kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu.
Barem jedan stalno zaposleni domaći radnik minimalno godinu dana
Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određeni omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.
Nadalje, uvjet za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a bit će i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uvjet postojao je i do sada, ali je bio kraći – tvrtke su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci.
Također, postrožavaju se i provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada, jedan od uvjeta za pozitivno mišljenje bio je da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja.
Također, tvrtke koje žele uvesti radnu snagu morat će imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Predlaže se da se za uvjet izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 eura za pravnu osobu mjesečno u razdoblju od 6 mjeseci te 15.000 eura za fizičku osobu.
MUP izašao s konkretnijim podacima o radnim dozvolama
Prema ranijim najavama, jedan od prijedloga je i da se produlji važenje radne dozvole s jedne na tri godine, kao i produženja sezonskih dozvola za rad za određena zanimanja sa 6 na 9 mjeseci.
Također, žele se uvesti i promjene prema kojima državljani trećih zemalja, kod promjene poslodavaca, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, već će samo novi poslodavci morati zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a za te radnike, istaknuo je sredinom prošle godine državni tajnik u MUP-u Žarko Katić.
Iz MUP-a su izašli i s konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola prošle godine. Iako je 2023. godine izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad bio je manji za 50 tisuća, odnosno bilo ih je 117.549.
To objašnjavaju činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati poslove, pa tijekom godine za istu osobu to tijelo može izdati više dozvola za boravak i rad. Na to treba dodati i činjenicu da je od ukupnog broja izdanih dozvola, njih preko 18.000 bilo za sezonske poslove, odnosno te su dozvole izdane s rokom trajanja od 6 mjeseci.
Portugalac uhvaćen kod Slavonskog Broda, krijumčario je migrante
