Vlada je na sjednici u četvrtak na prijedlog Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) usvojila Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama kojim se uvodi Koordinacija za upravljanje kibernetičkim krizama kao nova operativna razina na nacionalnoj razini.
Obveza donošenja nacionalnih planova, odnosno programa za odgovor na kibernetičke krize, utvrđena je NIS2 direktivom na razini Europske unije, a sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti Nacionalni program donosi Vlada na prijedlog SOA-e.
Nacionalnim planom se utvrđuju kapaciteti, sredstva, postupci i ciljevi upravljanja kibernetičkim krizama, mjere i aktivnosti za jačanje nacionalne pripravnosti, plan provedbe mjera pripravnosti, zadaće i odgovornosti uključenih tijela, a razrađuju se i operativna te strateška i politička razina upravljanja kibernetičkim krizama, koja se povezuje s postojećim općim okvirom upravljanja krizama u sustavu domovinske sigurnosti, naveo je državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.
Uvođenjem Koordinacije za upravljanje kibernetičkim krizama kao nove operativne razine uspostavlja se nacionalni mehanizam za upravljanje kibernetičkim krizama. Koordinacija je međuresorno tijelo koju čine SOA, UVNS, MZOM, MPUDT, HAKOM, CARNET, ZSIS, MUP, MORH, VSOA, HNB, HANFA i HACZ, a mogu se uključiti i drugi dionici – tijela državne uprave, lokalne jedinice, privatni i akademski sektor, navode iz Vlade.
Koordinacijom predsjeda i rad organizira NCSC-HR (Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost ustrojen u okviru SOA-e), a temeljni ciljevi operativne razine su koordinirano rješavanje kibernetičke krize, međusobna razmjena relevantnih podataka između dionika uključenih u rješavanje kibernetičke krize te odgovarajuće informiranje javnosti.
A kako bi se postigla maksimalna razina pripravnosti za slučaj kibernetičkih kriza provodit će se vježbe kibernetičkog kriznog upravljanja.
Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu
Vlada je na sjednici donijela i plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu prema kojem u toj godini planiraju u saborsku proceduru uputiti 126 zakona, od čega je za njih 106 predviđeno provođenje postupka procjene učinaka propisa.
Tu su zakoni koji se usklađuju s pravnom stečevinom EU, zatim zakoni kojima se ostvaruju mjere i ciljevi u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kao i zakoni kojima pojedini resori ostvaruju reformske mjere i iskorake, kao što su resor zdravstva, ministarstva financija, pravosuđa, gospodarstva, socijalne skrbi, iz resora koja se tiče Nacionalnog plana stambene politike…”, kazala je ravnateljica Ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić.
Prošle godine u planu je bilo donošenje 95 zakona, a donesena su 63, što je, dodala je “od 2013. najviši postotak uspješnosti provedbe Plana”.
S obzirom na to da RH ima obvezu preuzimanja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, prema programu koji je Vlada donijela na sjednici, planirano je donijeti 77 zakona, 51 podzakonski akt i jednu provedbenu mjeru. Vlada će Saboru dostaviti plan usklađivanja zakonodavstva za 2025., koji je dio tog programa.
Nadalje, Vlada je usvojila Bečko-rišku izjavu temeljne skupine za uspostavu posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine zbog nepostojanja nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda.
Odbijen SDP-ov prijedlog proglašenja Nacionalnog dana jednakih plaća, cilj će biti ostvaren Direktivom
SDP-ov prijedlog o proglašenju 15. studenog Nacionalnim danom jednakih plaća, koji se, navode zastupnici SDP-a, obilježava u 12 država članica EU s ciljem upozoravanja na problem rodnog jaza u plaćama, je odbila.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, koji se odnose na 2022., razlika u plaćama muškaraca i žena u Hrvatskoj iznosila je 12,5 posto, što je nešto bolje od prosjeka europskih država, navode iz Vlade te podsjećaju da članice EU do 7. lipnja 2026. godine moraju uskladiti nacionalno zakonodavstvo s Direktivom EU o o transparentnosti plaća. Vlada naglašava da će to i učiniti.
“Smatra se da će isti cilj biti postignut putem usklađivanja relevantnih nacionalnih propisa s Direktivom o transparentnosti plaća”, ističu iz Vlade.
