Na dan Bezgrješnog začeća, 8. prosinca 2025. Bijela kuća je objavila proklamaciju predsjednika Donalda Trumpa o ovom katoličkom blagdanu. Trump je s izrazima poštovanja i zahvalnosti naznačio važnost ovog događaja u povijesti spasenja, ali i značaja Blažene Djevice Marije kojeg ona ima u američkoj povijesti. Osobito je zanimljivo da američki predsjednik u svojoj objavi spominje i Kraljicu Mira.
Iako je u Katoličkoj Crkvi Blažena Djevica Marija čašćena kao Kraljica Mira i mnogo ranije, uvrštavanje „Kraljice Mira” u Lauretanske litanije i izrada i posvećenje kipa Kraljice Mira i njegovo postavljanje u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu, bio je plod zalaganja pape Benedikta XV tijekom Prvog svjetskog rata u cilju njegova okončanja.
Predsjednik Trump navodi i da je rat završio nekoliko mjeseci nakon toga te ističe važnost obraćanja Mariji kao nadahnuću za postizanje mira u Europi i drugim mjestima gdje postoje ratni sukobi.
Osobito je znakovito posebno isticanje aktualnog rata u Europi i podsjećanje na Prvi svjetski rat, klaonicu naroda, samoubilačkog sukoba do kojeg su dovele krive politike ondašnjih vodstava europskih država.
Predsjednikovo obraćanje povodom blagdana Bezgrješnog začeća svojevrsno je i upozorenje Europi o dramatičnim događajima koji bi je mogli zadesiti ako se njeni narodi ne okrenu Bogu i po zagovoru Blažene Djevice Marije izmole mir.
Ukazanja Kraljice Mira, koja se hrvatskom narodu u Međugorju događaju već više od 44 godine razlogom su nade da se ti događaji mogu ublažiti, dijelom i izbjeći, barem na područjima na kojima će njene poruke biti prihvaćene. Ovdje nalazimo velike milosti, ali i obaveze koje je posredstvom naše Gospe Međugorske Bog udijelio Hrvatskom narodu.
Činjenica da vijest o Trumpovoj čestitki nismo mogli čuti ni u jednom od najutjecajnijih hrvatskih medija više nikoga ne treba čuditi. Oni su odavna u službi drugih duhovnih vrijednosti od ovih o kojima se govori u proklamaciji koju u nastavku u cijelosti prenosimo:
“Danas iskazujem priznanje svakom Amerikancu koji 8. prosinca slavi kao sveti dan u čast vjere, poniznosti i ljubavi Marije, majke Isusove i jedne od najvećih osoba u Bibliji.
Na blagdan Bezgrješnog začeća katolici slave ono za što vjeruju da je Marijina očuvanost od istočnoga grijeha kao Majke Božje. U zabilježenu povijest ušla je kao mlada žena kada ju je, prema Svetom pismu, anđeo Gabrijel u selu Nazaretu pozdravio navještajem čuda: „Zdravo, milosti puna! Gospodin je s tobom“, navješćujući da će „začeti u svojoj utrobi i roditi sina, kojemu će nadjenuti ime Isus“.
U jednom od najdubljih i najvažnijih događaja u povijesti, Marija je junački prihvatila Božju volju s povjerenjem i poniznošću: „Evo službenice Gospodnje. Neka mi bude po tvojoj riječi.“ Marijina odluka zauvijek je promijenila tijek čovječanstva. Devet mjeseci poslije Bog je postao čovjekom kada je Marija rodila sina, Isusa, koji će potom prinijeti svoj život na križu za otkupljenje grijeha i spasenje svijeta.
Već gotovo 250 godina Marija ima posebno mjesto u velikoj američkoj povijesti. Godine 1792., manje od desetljeća nakon završetka Revolucionarnog rata, biskup John Carroll — prvi katolički biskup u Sjedinjenim Američkim Državama i rođak Charlesa Carrolla, potpisnika Deklaracije o neovisnosti — posvetio je mladu naciju Majci Kristovoj.
Manje od četvrt stoljeća kasnije katolici su Mariji pripisali iznenađujuću pobjedu generala Andrewa Jacksona nad Britancima u odlučnoj Bitci za New Orleans. Svake godine katolici u New Orleansu 8. siječnja slave misu zahvalnicu u spomen Marijine pomoći u spašavanju grada.
Tijekom vremena, američke velikane poput Elizabeth Ann Seton, Frances Xavier Cabrini i Fultona Sheena, koji su svoje živote posvetili proslavi Boga služeći drugima, povezivala je duboka pobožnost prema Mariji.
Bazilika Nacionalnog svetišta Bezgrješnog začeća, smještena u središtu glavnoga grada, časti Mariju kao najveća crkva u Sjevernoj Americi.
Bezvremenska himna „Ave Maria“ i danas je omiljena među nebrojenim građanima. Ona je nadahnula osnutak velikog broja crkava, bolnica i škola. Gotovo 50 američkih koledža i sveučilišta nosi Marijino ime.
A već za nekoliko dana, 12. prosinca, katolici u Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku slavit će postojanu pobožnost Mariji koja je potekla godine 1531. u srcu Meksika, sada domu veličanstvene bazilike Gospe od Guadalupe.
Dok se približavamo 250. obljetnici slavne američke neovisnosti, priznajemo i s najvećom zahvalnošću zahvaljujemo Mariji za njezinu ulogu u promicanju mira, nade i ljubavi u Americi i izvan njezinih granica.
Prije više od stoljeća, usred Prvoga svjetskog rata, papa Benedikt XV., poglavar Rimokatoličke Crkve, dao je izraditi i posvetio veličanstveni kip Marije, Kraljice mira, koja drži maloga Krista s maslinovom grančicom, kako bi se vjernike potaknulo da se ugledaju na njezin primjer mira moleći za prestanak strašnog krvoprolića.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, završio je Prvi svjetski rat. Danas se ponovno obraćamo Mariji tražeći nadahnuće i ohrabrenje dok molimo za kraj ratova te za novo i trajno razdoblje mira, blagostanja i sklada u Europi i diljem svijeta.
U njezinu čast, i na dan osobito važan našim katoličkim građanima, prisjećamo se svetih riječi koje su generacijama američkih vjernika donosile pomoć, utjehu i potporu u vremenima nevolje:
Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom.
Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i u času smrti naše. Amen.“
