Odlika je dosadašnjih prijevoda Svetoga Pisma na hrvatski bila da dosljedno prevode i time čitatelju približavaju sve što se može prevesti. Stoga su tuđice u starijim prijevodima Biblije ostali osobiti svetopisamski
- hebrejizmi: abadona, Adonaj, amen, aleluja, bat, efa, efod, Emanuel, hosana, golgota, mana, rabi, Sabaot, sotona, šekel, talent, teraf, tumim, urim;
- arameizmi: barnaba, boanerges, efata, gabata, kefa, korban, kumi, maranata, rabuni, talita;
- grecizmi: anđeo, apostol, đavao, evanđelje, Isus, Krist…
I ništa drugo. Sve su se ostale riječi prevodile.
Prevrat u prevođenju Svetoga Pisma
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva i partnera u prosincu 2025. donijela je preokret i oko uporabe tuđica u prevođenju Svetoga Pisma. U tobože „prvi cjeloviti katolički prijevod“, koje oni ujedno predstavljaju i kao „novi“, i „osuvremenjeni“, i „razumljiviji“, i „ekumenski“, i „interkonfesionalni“, pa i „intereligiozni“, ali i „studijski“, i „govorni“, i „standardni“ – ukratko pridijevaju mu svaki pridjevak koji može proširiti ciljanu skupinu kupaca – unijelo se mnoštvo međunarodnica (internacionalizama) za koje postoji odgovarajuća zamjena u hrvatskom standardnom jeziku.
Svrha takve novotarije nije protumačena, a čini se da ona može biti pokazatelj nedovoljna poznavanja hrvatskoga jezika, pomodarstva i/ili provedbe nesustavne redakture i lekture.
To najbolje potvrđuje sȃm taj prijevod Biblije, napravljen s primišlju „da bi korištenje rijetkih i nepoznatih riječi… otežalo komunikaciju s čitateljima“ (nepotpisani Predgovor, str. II). U zbilji tako se neujednačeno rabe i posuđenice i riječi koje proistječu iz hrvatskoga jezičnoga razvoja da se ne zna kako su one istoznačnice, nego ostaje otvoreno imaju li drukčije značenje.
Poraba različitih izraza za isti pojam najčešće rezultira šumom u priopćavanju, nejasnoćama i pogrješnim tumačenjima. Koje bi moglo biti suvislo obrazloženje za nedosljedno prevođenje na hrvatski izraza koji je dosljedan u svetopisamskim izvornicima i u prijevodima na sve ostale jezike? Posljedica – ako ne i nakana – jest namjerno zbunjivanje.
Ovdje nije riječ o porabi različitih izraza kao stilskih ukrasa (istoznačnica) u paralelnosti, tako svojstvene svetopisamskomu izričaju, nego o sklonosti pojedinih prevoditelja ili njihovih korektora i lektora da rabe tuđice, a drugih da to ne čine, što u redakturi nije usklađeno, nego je, naprotiv, pojačano uporabom različitih stranih izraza i u opremi teksta (uvodi, podnaslovi i podrubnice ili podnožne bilješke).
Bibliju Hrvatskoga biblijskoga društva njezin anonimni prireditelj predstavlja kao knjigu „koja čita čitatelja“ (Predgovor, str. III). Istodobno tomu čitatelju – kojemu se obećava kako će sȃm biti čitan – nudi nesigurnost u pamćenju i razumijevanju, jer mu se ista jezična stvar predstavlja na više načina.
Neke nepotrebne tuđice u samozvanom „hrvatskom standardnom prijevodu“ Biblije
park > voćnjak, perivoj
U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva čita se: „Uredio sam vrtove i parkove, a u njima zasadio svakojake voćke“ (Propovjednik 2, 5).
Park je anglicizam kojim je prevedena hebrejska riječ pardes koja znači: ‘šuma’, ‘voćnjak’, ‘perivoj’.
Voćke se sade u voćnjaku. Tom logikom objekt prve rečenice ustaljeno se prevodi kao: hortos et pomaria (Vulgata: ‘vrtove i voćnjake’), „vrte i voćnjake“ (Bartol Kasić, 1632.), „vrte i voćnike“ (Petar Katančić, 1831.), „vrtove i votnjake“ (Milan Rešetar, 1895.), „perivoje i voćnjake“ (Tomislav Ladan, 1968.), „perivoje i voćnjake“ (Silvije Grubišić, 1974.), „vrtove i voćnjake“ (Ivan Vrtarić, 2016.), „vrtove i voćnjake“ (Rajko Telebar, 2020.).[1]
Septuaginta prevodi pardes s παράδεισος/parádeisos, izrazom koji se rabi u Postanku 2–3 za Edenski vrt i prenesen je u Novi Zavjet: „danas ćeš biti sa mnom u raju!“ (Luka 23, 43), „ponesen u raj“ (Druga Korinćanima 12, 4 ) i „raj Božji“ (Otkrivenje 2, 7).
Neki pardes prevode kao ‘perivoj’: „vrtala i perivoja“ (Ivan Matij Skarić, 1859.), „vrtove i perivoje“ (Ivan Evanđelist Šarić, 1942.).
A neki kao ‘vrt’: „perivoje i vrtove“ (Lujo Bakotić, 1933.).
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva (2025.) preuzima protestantski prijevod zvan Biblija suvremeni hrvatski prijevod (Teksas – Bjelorus, 2020.) koji na tom mjestu ima: „vrtove i parkove“. A tako ima i više engleskih prijevoda: gardens and parks.[2]
Tko da povjeruje kako je Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva „prvi prijevod na hrvatski načinjen cjelovito s izvornih jezika… bez ikakvih posrednih prijevoda“ (Predgovor, str. I)?
idol > kumir
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva 260 puta rabi riječ u čijoj je osnovi latinizam idol (230 puta idol, 15 puta idolopoklonstvo, 8 puta idopolopoklonik, 6 puta idolatrija i jednom idolopoklonica).[3] Hrvatska istovrijednica kumir (od staroslavenskoga kumirъ) rabi se samo jednom (Djela apostolska 17, 16).
eunuh > uškopljenik
Latinizam eunuh pojavljuje se ukupno 18 puta, a hrvatska istovrijednica uškopljenik pet puta.[4]
škorpion > štipavac
Latinizam škorpion (od scorpio) znači: ‘štipavac’, ‘kliještavac’, ‘jakrep’, ‘špurak’. To je otrovna životinja, člankonožac nalik na jastoga, iz razreda pauka sa šiljastim zadkom (stražnjim dijelom tijela) na čijem se kraju (u repu) nalazi otrovni žalac. U toplim krajevima skriva se osobito u kamenim zidovima. Njegove značajke: skrivanje, iznenadni udarac i dugotrajna muka čine ga živopisnim znakom neprijateljskih sila.
U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva riječju škorpion tri je puta prevedena hebrejska riječ aqrab i četiri puta grčka σκορπίος/skorpíos.[5] Istodobno riječju štipavac tri je puta prevedena hebrejska riječ aqrab i tri puta grčka riječ skorpíos.[6]
Što se korisno stječe takvim razrokim prevođenjem: 7 puta škorpion i 6 puta štipavac?
Kako da čitatelji znaju da to nisu dvije različite životinje?
prostitucija > bludničenje
Latinizam prostitucija pojavljuje se 53 puta u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva u izvedenicama (imenice: prostitutka 40 puta, prostitucija 5 puta, prostituiranje 2 puta; glagol prostituirati 6 puta).[7] Istodobno 114 puta pojavljuju se riječi u čijoj je osnovi blud (glagol bludničiti, imenice: blud, bludnica, bludničenje, bludnik, bludništvo, bludnost, pridjev bludnički i prilog bludno).[8]
Za iste osobe (Rahaba) rabe se riječi bludnica i prostitutka, za isto ponašanje riječi bludništvo, bludnost i prostitucija, odnosno bludničenje i prostituiranje, pa je veliko pitanje što se postiže uvođenjem višestruka nazivlja za isti sadržaj.
keramičar > lončar
Lončar je osoba koja mijesi, oblikuje i peče predmete od ilovače (gline): lončarske proizvode (lonce, vrčeve, ćupove, šalice, čaše i drugo posuđe), opeku i crijep. U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva osnova te riječi pojavljuje se ukupno 20 puta u imenici lončar i pridjevima lončarev (Daniel 2, 41; Matej 27, 7), lončarov (Jeremija 18, 3.4.6; 19, 11) i lončarski.
Teško je dokučiti zašto lončarev i lončarov nije ujednačeno na jedan lik.
A još teže zašto se u Sirahu 27, 5 pojavljuje riječ keramičara i to u okružju u kojem se ne misli na radnika koji postavlja keramičke pločice (što keramičar u razgovornom jeziku znači), nego na lončara koji peče glinu: „Posude keramičara iskušava peć, čovjek se kuša u svojem raspravljanju“?
demon > zloduh
Hebrejska riječ za zloduha jest šêḏîm: ‘zloduh’, ‘bijes’, ‘nečastivi’ (usp. turcizam šejtan), grčka δαιμόνιον/daimónion: ‘zli duh’, ‘nečisti duh’, ‘zloduh’, ‘duh pakleni’, ‘bijes’.
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva 31 put rabi grecizme (29 puta imenicu demon i dva puta pridjev demonski),[9] a 20 puta rabi domaću riječ zloduh.[10] Ne upućuje čitatelja da je to isto.
Da stvar bude gora, riječ δαιμόνιον/daimónion u grčkim izvornicima Staroga Zavjeta pojavljuje se 9 puta, a Novom Zavjetu 63 puta, ukupno u Svetom Pismu 72 puta. A Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva tu jednu riječ prevodi s pomoću sedam različitih izraza: božanstva, demon, đavao, đavolski, nečisti duh, zao duh i zloduh.[11] Čitatelja se zbunjuje kada nije jasno naznačeno da svi ti različiti izrazi znače isto: duha nečistoga.
Demon se prevodi kao đavao
Prevođenje jedne strane riječi (demon) drugom stranom riječju (đavao) zbunjuje čitatelje, jer bi uporaba riječi đavao trebala biti pridržana za ona mjesta gdje u grčkom izvorniku stoji διάβολος/diábolos: ‘vrag’, ‘đavao’ (staroslavenski djavolъ). A to je (samo) na tri mjesta u Starom Zavjetu i na 38 mjesta u Novom Zavjetu.
Namjesto toga, Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva prevodi riječ diábolos na sedam različitih načina: ‘đavao’, ‘protivnik’, ‘mrzitelj’, ‘klevetnik’, ‘Sotona’, ‘đavlov’, ‘đavolski’[12] ili ga uopće ne prevodi (Luka 4, 6).
Ali to nije sve. Riječju đavao prevode se i mjesta gdje u grčkom ne postoji riječ diábolos, nego je napisano:
- δαιμόνια/daimónia, pa bi trebalo prevesti ‘zloduha’ (Marko 16, 9)
- δαιμόνια/daimónia, pa bi trebalo prevesti ‘zloduhe’ (Matej 7, 22; 9, 34; 12, 24.27.28; Marko 3, 15.22; 9, 38; 16, 17)
- δαιμόνιον/daimónion, pa bi trebalo prevesti ‘zloduh’ (Marko 7, 29.30)
- δαιμόνιον/daimónion, pa bi trebalo prevesti ‘zloduha’ (Marko 7, 26)
- Δαιμόνιον/Daimónion, pa bi trebalo prevesti ‘zloduhom’ (Matej 11, 18)
- δαιμονίου/daimoníū, pa bi trebalo prevesti ‘zloduh’ (Matej 9, 33)
- δαιμονίων/daimoníōn, pa bi trebalo prevesti ‘vragova’ ili ‘vražji’ (Marko 3, 22; Prva Timoteju 4, 1)
- πειράζων/peirázōn, pa bi trebalo prevesti ‘napasnik’ (Matej 4, 3)
- Σατανᾶ/Satanã, pa bi trebalo prevesti ‘Sotono!’ (Matej 4, 10; 16, 23)
- Σατανᾶν/Satanãn, pa bi trebalo prevesti ‘Sotonu’ (Matej 12, 26)
- Σατανᾶς/Satanãs, pa bi trebalo prevesti ‘Sotona’ (Matej 12, 26).
U Jakovljevoj 3, 15 grčki pridjev δαιμονιώδης/daimoniṓdēs: ‘zlodušni’, ‘vražji’, ‘demonski’, prevodi se pridjevom „đavolska“, dakle drugim grecizmom.
Dakle, na ukupno 23 mjesta tuđicom đavao prevode se tri druge riječi (zloduh, napasnik i Sotona).
U nepotpisanom Predgovoru (str. II) tvrdi se: „čitatelju se nudi […] takav prijevod koji čuva dostojanstvo izvornika“. Doista? Kako „čuva“, ako čuvati znači ‘brinuti se da se što ne ošteti’, ‘paziti da se što ne izgubi’?
Ne dovodi li takvo prevođenje u pitanje povjerenje u vjernost čitava prijevoda?
Je li umetanje jedne strane riječi kao prijevod za nekoliko drugih čestito, strukovno vjerodostojno i ičim opravdano?
Ne relativizira li takav prijevod Biblije svetost Božje riječi?
Ne dopušta li njezino izvrtanje i obezvrjeđivanje?
dinastija
„Ovako ću skončati izraelsku dinastiju“ (Hošea 1, 4). Ali u hebrejskom izvorniku stoji: wəhišbattî mamləḵūṯ bêṯ yiśrā’êl.
Što prijašnji hrvatski prijevodi točno prevode:
„i počivat učinit ću kraljestvo kuće Israela“ (Petar Katančić, 1831.)
„i razrušiti ću kraljevanje Israelove kuće“ (Ivan Matij Skarić, 1860.)
„i ukinut ću kraljevstvo doma Izraelova“ (Lujo Bakotić, 1933.)
„i ukinut ću kraljevstvo kuće Izraelove“ (Ivan Evanđelist Šarić, 1942.)
„i dokončat ću kraljevstvo doma Izraelova“ (Zvonimir Mrkonjić, 1968.)
„doma Izraelova dokončat ću kraljevstvo“ (Silvije Grubišić, 1983.)
„i ukinut ću kraljevstvo domu Izraelovu“ (Ivan Vrtarić, 2016.)
„i dokinut ću kraljevstvo doma Izraelova“ (Rajko Telebar, 2020.)
Odakle godine 2025. latinizam „dinastija“? Iz nekih suvremenih prijevoda na europske jezike.
Bet na hebrejskom znači ‘dom’, ‘kuća’. Može značiti i dvor; vladarsku, dinastijsku, kraljevsku kuću; niz vladara iste loze: „Tvoja [Davidova] kuća“ (Druga Samuelova 7, 16), „dom Davidov“ (Prva o kraljevima 12, 19; Druga Ljetopisa 10, 19; Psalam 122, 5; Izaija 7, 2.13; Jeremija 21, 12; Zaharija 12, 7.8.10.12; 12, 12; Luka 1, 27; 2, 4), „kuća Davidova“ (Prva o kraljevima 12, 20; 14, 8; Druga o kraljevima 17, 21; Izaija 22, 22), „kuća Ahabova“ (Druga o kraljevima 10, 30).
Ako su odlučili tako osuvremeniti biblijski jezik, zašto dinastija nije na svim tim mjestima?
kaca > badanj, žetak
Redaktori Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva više vole talijanizam kȁca (od talijanskoga cazza), koji imaju četiri puta,[13] nego stare hrvatske riječi bȁdanj i žétak, kojih uopće nemaju. Ili ih ne poznaju, pa su zato preuzeli talijansku riječ.
Badanj (praslavenski *bъdьnь) drvena je posuda za grožđe; bačva bez gornjega poklopca, visoka oko 2 m, napravljena od drva (hrasta/duba, duda/murve, jelovine, bukovine) u kojem vri grožđe, smokve, šljive.
Žetak (praslavenski *žętъk) donja je polovica bačve, puno niža od badnja, gdje se grožđe ožimlje, u nju se melje grožđe prije pretakanja u badanj, ili pretače vino iz badnja ili iz bačve da se makne talog iz bačve.
mandragora > ljubavčica, bunovina
Hebrejska riječ dudaim na šest je mjesta prevedena grecizmom mandragora,[14] iako postoje domaći nazivi: ‘ljubavčica’ ili ‘bunovina’. K tome je na dva mjesta (str. 31 i 841) nepotpuno protumačeno da je to malena biljka jedenje čijega korijenja pomaže ženi da lakše začne, a prešućeno je da je to afrodizijak, analgetik, delirijant, halucinogen, narkotik i opijat.
materijal > gradivo, spisi
Uvodi u četiri biblijske knjige govore o „materijalu“,[15] iako bi bilo razumljivije reći da su „evanđelisti dijelili podlogu“ ili „spise“, da su „crpili gradivo za pisanje svojih evanđelja“, da „posebno gradivo sadržava vrlo stare predaje koje upućuju na Palestinu“ ili da „polovicu Lukina evanđelja čini ‘posebno gradivo’ (evanđelje djetinjstva, Isusovo rodoslovlje, prispodobe i izvješća o uskrsnuću)“.
materijalan > tvaran, imovinski, novčani
Pridjev materijalan, preuzet iz latinskoga istisnuo je hrvatske riječi ‘tvaran’, ‘imovinski’ ili ‘novčani’ u uvodu u Siraha (materijalnim, str. 860) i u prijevodu Prve Korinćanima 15, 44.46 (tri puta materijalno). Istodobno imenica tvar rabi se devet puta,[16] pridjev novčani tri puta.[17]
metal > kovina
Latinizam metal znači ‘kov’, ‘kovina’, ‘rudnik’, ‘ruda’. Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva sadržava imenicu metal jednom i pridjev metalni četiri puta.[18] Istodobno ima 12 puta imenicu kovina.[19] Čemu onda pet puta strana riječ? Pomaže li se time boljoj razumljivosti?
tradicija > predaja
Latinizam tradicija znači prenošenje, predaja. Riječ Predaja stručni je izraz u kršćanskom vjerovanju i teologiji za usporedni izvor Objave, uza Sveto Pismo. Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva sadržava imenicu predaja 25 puta. Ali, u popratnim tumačenjima 28 puta rabi imenicu tradicija i dva puta pridjev tradicionalno.[20]
Prijevod ili prijepis?
U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva čita se:
„Zav la-zav, kav la-kav, zeer šam, zeer šam“ (Izaija 28, 10) i
„Zav la-zav, kav la-kav, qit zeer šam, zeer šam!“ (Izaija 28, 13).
Je li to prijevod ili prenošenje hebrejskoga teksta preslovljena na latinicu? Nema bilješke da je to tekst s nekoga drugoga jezika u hebrejskom izvorniku, da bi ostao nepreveden, a ako je izvornik na hebrejskom, zašto nije preveden, kao u Septuaginti i Vulgati, nego preslovljen?
Kamo bi se došlo s razumijevanjem (i uvježbavanjem hebrejskoga) da se cijela Biblija tako preslovi, da se može slušati u izvorniku, a onda možda pokoja riječ i prevede?
K tome, hebrejski izvornik uopće ne zvuči tako. Podebljano ističem riječi koje nisu prenesene u „hrvatski prijevod“: „kî ṣaw lāṣāw ṣaw lāṣāw, qaw lāqāw qaw lāqāw; zə‘êr šām zə‘êr šām“ (Izaija 28, 10) i: „ṣaw lāṣāw ṣaw lāṣāw qaw lāqāw qaw lāqāw, zə‘êr šām zə‘êr šām“ (Izaija 28, 13). Zašto „prevoditelj“ nekada ispušta ponavljanja (zav la-zav i kav la-kav), a nekada ne ispušta (zeer šam)?
Dakako, osim tih ispuštanja, postavlja se pitanje: Odakle u hrvatskom „prijevodu“ u Izaiji 28, 13 riječ „qit“?
Prema zaključku o shizoglosiji
Shizoglosija (od grčkoga σχίζω/skhízō ‘cijepam’ i γλῶσσα/glō̃ssa ‘jezik’, stanje rascjepa, podvojenosti, raskoraka jezika) jest „jezična bolest koja se može pojaviti kod govornika ili pisaca koji su izloženi više nego jednoj inačici vlastitoga jezika“.[21]
Istoznačne ili bliskoznačne dvostrukosti mogu izazivati shizoglosične osjećaje, jer je „sȃm smisao svakoga standarda u uklanjanju nefunkcionalnih dvostrukosti i višestrukosti, u jeziku i svagdje drugdje“.[22]
Iako se tvrdi da je Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva prevođena isključivo s hebrejskoga, aramejskoga i grčkoga „bez ikakvih posrednih prijevoda, kako se u prošlosti činilo“ (Predgovor, str. I), očito je da je to dvosmislenost, a izravni dokaz tomu jest količina latinizama, anglicizama i europeizama, kojih u prijevodu uopće ne bi bilo da se prevodilo isključivo i izravno s tih izvornih jezika.
Hrvatska jezična kultura i tuđice
Nazivlje koje se rabi mora biti dosljedno. A u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva nije dosljedno.
Hrvatska humanistika stoji na stajalištu: „Preuzimanjem stranih naziva ne ulazi se u bȋt onoga što se njima naziva, pa niti u pravo značenje samih tih naziva“.[23]
Jezični zahtjev Udžbeničkoga standarda jest: „U udžbeniku se izbjegavaju nepotrebne tuđice“ (br. 2.5.9., Narodne novine, br. 65/13; prije toga: 7/07, 63/03). Zašto to nije primijenjeno na „Bibliju hrvatski standardni prijevod“? Nije li i Biblija po svojoj namijeni zapravo udžbenik, „nastavno i odgojno-obrazovno sredstvo koje omogućuje primjenu suvremenih nastavnih strategija poučavanja i učenja te nastavnih metoda (komunikacijske, iskustvene, projektne, problemske, egzemplarne i dr.), upućuje na druge izvore za stjecanje znanja i potiče na proširivanje i produbljivanje znanja“ (isto, br. 2.3.1.)?
Opće je pravilo da se strani izrazi rabe jedino ako u hrvatskom jeziku za takve izraze nema hrvatske riječi koja bi odgovarala smislu, značenju i sadržaju strane riječi ili kada ta strana riječ označava osobit kulturni ili stručni pojam. To je osnovno načelo hrvatske jezične norme i kulture. Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva ne drži se toga načela.
Kako bi se očuvala čistoća i izražajnost jezika, uobičajeno je prednost dati izrazima uvriježenima u hrvatskoj književnojezičnoj predaji. Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva to nije učinila. Namjesto da daje dobar primjer, ona je postala primjer kršenja hrvatske jezične kulture.
Od istoga autora
Susreti s Biblijom Hrvatskoga biblijskoga društva
Dometi i granice Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva
Novi prijevod Biblije nema službeno odobrenje
Prijevod Luke 15, 13 u novoj Bibliji opovrgava njezinu promidžbu
Krivotvorili Pavla da ne pobija Luthera
Žrtve trgovanja riječju Božjom
Židovski poučak majkama i društvu
[1] Tako i na engleskom imaju prijevodi katoličke i anglikanske predaje: gardens and orchards: Douay-Rheims Bible, American King James Version, International Standard Version, Jubilee Bible 2000, King James 2000 Bible, King James Bible,Webster’s Bible Translation.
[2] American Standard Version, Berean Study Bible, Darby Bible Translation, English Revised Version, English Standard Version, God’s Word® Translation, Holman Christian Standard Bible, Net Bible, New American Bible, New American Standard Bible, New International Version, New Living Translation i World English Bible.
[3] idolatrija (str. 181, 385, 853, 979, 1191, 1474)
idolopoklonstva (str. 192, 986, 1071, 1139; Prva Korinćanima 10, 14)
idolopoklonstvu (str. 843; Prva Petrova 4, 3)
idolopoklonstvo (Prva o Samuelu 15, 23; str. 375, 615, 950, 977; Ezekiel 43, 9; str. 1378; Galaćanima 5, 20)
idopolopoklonika (str. 1114)
idopolopoklonicu (str. 1463)
idopolopoklonik (str. 330; Efežanima 5, 5)
idopolopoklonicima (Prva Korinćanima 5, 10; Otkrivenje 21, 8)
idopolopoklonici (Prva Korinćanima 6, 9; 10, 7; Otkrivenje 22, 15)
[4] eunuh (Estera 2, 3.15; Izaija 56, 3)
eunuha (Estera A, 12.14.17; 1, 9.12; 2, 14.21; 4, 5; 6, 2; 7, 9; Sirah 30, 20)
eunuhu (Judita 12, 11; Mudrost 3, 14; Sirah 20, 4)
uškopljeni (Izaija 38, 7)
uškopljenik (Djela apostolska 8, 27.34.36.39)
[5] škorpiona (Sirah 26, 7)
škorpioni (Sirah 39, 30; Otkrivenje 9, 10)
škorpionima (Druga Ljetopisa 10, 11.14; Ezekiel 2, 6; Luka 10, 19)
[6] štipavaca (Ponovljeni zakon 8, 15)
štipavcima (Prva o kraljevima 12, 11.14)
štipavca (Luka 11, 12; Otkrivenje 9, 5)
štipavci (Otkrivenje 9, 3)
[7] prostitucija (Ponovljeni zakon 23, 19)
prostituciji (Ezekiel 23, 3)
prostitucijom (str. 91, 122)
prostituciju (Joel 4, 3)
prostituirala (Levitski zakonik 19, 29; Ezekiel 16, 28; 23, 19)
prostituirali (Levitski zakonik 20, 5)
prostituiranja (Ezekiel 16, 33)
prostituiranjem (Levitski zakonik 21, 9)
prostituirati (Hošea 3, 3; Amos 7, 17)
prostitutka (Postanak 38, 24; Levitski zakonik 19, 29; Sirah 26, 22; Jošua 6, 17; Sudci 11, 1; Mudre izrjeke 23, 27; Sirah 26, 22; Jakovljeva 2, 25)
prostitutkama (Druga o Makabejcima 6, 4; Mudre izrjeke 29, 3; Sirah 9, 6; 19, 2; Hošea 4, 14)
prostitutke (Postanak 38, 21.22; str. 202; Ponovljeni zakon 23, 18; Jošua 2, 1; 6, 22; Prva o kraljevima 3, 16; str. 351; Prva o kraljevima 15, 12; 22, 38; str. 363, 392, 620; Mudre izrjeke 6, 26; Jeremija 3, 3; str. 1056; Ezekiel 16, 31; str. 1139; Hošea 9, 1; Rimljanima 6, 9)
prostitutki (Postanak 34, 31; Druga o kraljevima 23, 7; Ezekiel 16, 33; 23, 44)
prostitutkom (Levitski zakonik 21, 7.14)
prostitutku (Jošua 6, 25)
[8] bluda (Otkrivenje 9, 21; 17, 2.4; 18, 3)
bludna (Sirah 23, 6)
bludnica (Postanak 38, 15; Prva o kraljevima 14, 24; Pjesma nad pjesmama 1, 7; Izaija 23, 17; Jeremija 2, 20; 3, 1; 5, 7; Ezekiel 16, 41; Nahum 3, 4; Hebrejima 11, 31, str. 1473, 1474; Otkrivenje 17, 5.15)
bludnicama (Mihej 1, 7)
bludnice (Prva o kraljevima 22, 47; Izaija 23, 16; Baruh 6, 9; Ezekiel 16, 30.35; Hošea 2, 4; Matej 21, 31.32; Luka 15, 30; Prva Korinćanima 6, 15; Otkrivenje 17, 1)
bludnici (Izaija 23, 15; Ezekiel 23, 43; Prva Korinćanima 6, 9; Otkrivenje 22, 15)
bludnicima (Hebrejima 13, 4; Otkrivenje 21, 8)
bludnicom (Prva Korinćanima 6, 16; Otkrivenje 18, 9)
bludnicu (Izaija 1, 21; Otkrivenje 17, 16; 19, 2)
bludniče (Hošea 4, 12.13.14)
bludničeći (Izlazak 34, 16)
bludničenja (Druga o kraljevima 9, 22; Ezekiel 23, 29; Mihej 1, 7)
bludničenje (Ezekiel 16, 20.24.26.29.33; 23, 8.11.18.19.35)
bludničenjem (str. 119, 977; Jeremija 3, 9; Ezekiel 43, 7)
bludničenjima (Ezekiel 16, 22)
bludničenju (Ezekiel 16, 34.36; 23, 14.27; Hošea 2, 10)
bludničila (Jeremija 3, 6.9; Ezekiel 16, 16.17.26.28; 23, 5.7; 23, 30)
bludničile (Ezekiel 23, 3)
bludničili (Levitski zakonik 17, 7; Prva Ljetopisa 5, 25; Otkrivenje 17, 2; 18, 3.9)
bludničio (Hošea 9, 1)
bludničiš (Hošea 4, 15)
bludničit (Izaija 23, 17; Hošea 2, 10)
bludničiti (Izlazak 34, 15; Ponovljeni zakon 31, 16; Jeremija 3, 8)
bludnička (Mihej 1, 7)
bludnik (Hebrejima 12, 16)
bludnike (Prva Timoteju 1, 10
bludništva (Matej 5, 32; 15, 19; 19, 9; Marko 7, 21)
bludništvom (str. 1106, 1139, 1474)
bludno (Otkrivenje 2, 14.20)
bludnost (Rimljanima 13, 13; Kološanima 3, 5)
bludnosti (Otkrivenje 2, 21)
bludom (str. 402; Jeremija 3, 2; str. 1071; Otkrivenje 14, 8; 19, 2)
bludu (Job 36, 14; Ezekiel 16, 15; Hošea 4, 18)
[9] demon (Tobija 3, 8; 6, 8.14.18; Luka 4, 35; 11, 14)
demona (str. 499, Tobija 6, 16; 8, 3; Luka 8, 2; 11, 14.15; Otkrivenje 16, 14; 18, 2)
demone (Luka 4, 41; 9, 1; 11, 15.18.19; 13, 32)
demoni (Luka 8, 27.32.33.35.38; 10, 17; Jakovljeva 2, 19)
demonima (str. 1269)
demonom (str. 499)
demonski (Tobija 6, 8)
demonskih (str. 1399)
[10] zloduh (str. 939; Luka 9, 39.42)
zloduha (str. 1218; Luka 4, 33; Prva Korinćanima 10, 20.21; Galaćanima 4, 3.9)
zloduhe (str. 1207; Matej 10, 8)
zloduhu (str. 117; Matej 18, 17)
zlodusi (Baruh 4, 35; Matej 8, 31)
zlodusima (Ponovljeni zakon 32, 17; Psalam 106, 37; Baruh 4, 7; Prva Korinćanima 10, 20)
[11] božanstva (Djela apostolska 17, 18)
demon (Tobija 3, 8; 6, 8.18; Luka 4, 35; 11, 14)
demona (Tobija 6, 16; 8, 3; Luka 7, 33; 11, 14.15; Otkrivenje 16, 14; 18, 2)
demone (Luka 9, 1; 9, 49; 11, 15.18.19.20; 13, 32)
demoni (Jakovljeva 2, 19)
demoni (Luka 4, 41; 8, 27; 8, 33.35.38; 10, 17)
đavala (Matej 9, 34)
đavao (Matej 9, 33; Marko 7, 29.30)
đavla (Marko 7, 26)
đavle (Matej 7, 22; 9, 34; 12, 24.27.28; Marko 3, 15.22; 9, 38; 16, 17)
đavola (Marko 16, 9)
đavolski (Prva Timoteju 4, 1)
đavolskom (Matej 12, 24; Marko 3, 22)
nečistom duhu (Luka 8, 29)
zao duh (Tobija 6, 15)
zle duhove (Marko 1, 34.39; 6, 13; Otkrivenje 9, 20)
zli duhovi (Marko 1, 34; Luka 8, 30)
zlih duhova (Luka 8, 2)
zlim duhom (Ivan 7, 20; 8, 48.49.52; 10, 20.21)
zloduh (Luka 9, 42)
zloduha (Luka 4, 33; Prva Korinćanima 10, 20.21)
zloduhe (Matej 10, 8)
zloduhu (Matej 17, 18)
zlodusi (Baruh 4, 35)
zlodusima (Baruh 4, 7; Prva Korinćanima 10, 20)
zlog duha (Tobija 3, 17)
[12] đavao (Matej 4, 1.5.8.11; 13, 39; Luka 4, 2.3.5.13; 8, 12; Ivan 6, 70; 13, 2; Djela apostolska 10, 38; Prva Timoteju 3, 6; Prva Petrova 5, 8; Prva Ivanova 3, 8; Otkrivenje 2, 10; 12, 9.12; 20, 2.10)
đavla (Mudrost 2, 24; Matej 25, 41; Ivan 8, 44; Druga Timoteju 2, 26; Hebrejima 2, 14; Prva Ivanova 3, 8)
đavlov (Djela apostolska 13, 10)
đavlove (Prva Ivanova 3, 10)
đavlovim (Efežanima 6, 11)
đavlu (Efežanima 4, 27; Jakovljeva 4, 7)
đavolsku (Prva Timoteju 3, 7)
klevetati (Titu 2, 3, ‘đavolkati’, ‘baviti se vražjim poslima’)
klevetnice (Prva Timoteju 3, 11)
klevetnici (Druga Timoteju 3, 3)
mrzitelja (Estera 8, 1)
protivnik (Estera 7, 4)
Sotonom (Judina 1, 9)
[13] kaca (Hošea 9, 2)
kace (Joel 4, 13)
kaci (Izaija 63, 3)
kacu (Sirah 33, 17)
[14] mandragore (Postanak 30, 14.15; Pjesma nad pjesmama 7, 14)
mandragoru (Postanak 30, 14; Pjesma nad pjesmama 7, 13)
[15] materijal (str. VIII, 1199, 1257, 1271)
materijali (str. 1199)
[16] tvar (Sirah 24, 15)
tvari (Izlazak 30, 34; Ponovljeni zakon 25, 14.15; Mudrost 11, 17; 15, 13; str. 1109)
[17] novčane (Druga o Makabejcima 3, 7)
novčanoga (Mudre izrjeke 3, 14)
novčanu (Ponovljeni zakon 22, 19)
[18] metala (str. 80)
metalne (Brojevi 16, 3)
metalni (Jeremija 52, 21)
metalnih (str. 288)
metalno (Sirah 12, 11)
[19] kovine (Brojevi 10, 2; Ponovljeni zakon 9, 12.16; 27, 15; Mudre izrjeke 8, 19; Izaija 40, 7; Ezekiel 1, 4.27; Habakuk 2, 18)
kovinu (Izaija 40, 7; Jeremija 6, 27; Malahija 3, 2)
[20] tradicija (str. II, III, V, VII, 533, 627, 1042, 1235, 1243)
tradicijama (str. 1199, 1322)
tradicije (str. 100, 1199, 1235, 1294, 1457, 1458, 1459)
tradiciji (str. VII, 57, 589, 1136, 1235)
tradiciju (str. 1294)
tradicionalno (str. 179, 1163)
[21] Einar Haugen, Schizoglossia and the Linguistic Norm, u: Monograph Series on Languages and Linguistics (Washington: Georgetown University), br. 15/1962., str. 63.
[22] Dalibor Brozović, Aktualna kolebanja hrvatske jezične norme u slavenskome i europskome svjetlu, Jezik (Zagreb), 45/1998., br. 5, str. 167.
[23] Radoslav Katičić, Načela standardnosti hrvatskoga jezika, Jezik (Zagreb), 43/1995., br. 5, 179.
