Ispod je tekst prilagođen vašim zahtjevima, bez kurziva, općih podebljanja u tekstu i navodnika/citatnih blokova. Naslovi su istaknuti na početku odlomaka u istoj veličini fonta kao i ostatak teksta.
Zlatne ruke Tavankuta: Otvoren 41. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame
U srcu sjeverne Bačke, gdje se ravnica spaja s bogatom poviješću i tradicijom, ponovno je oživjela jedna od najsvjetlijih točaka kulturne baštine ovoga kraja. Svečanim programom i izložbom radova u prostorijama Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Matija Gubec u Tavankutu otvoren je 41. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame. Ova sedmodnevna manifestacija okuplja majstorice jedinstvene vještine pletenja i izrade slika od slame, odnosno autohtonog umjetničkog izraza koji su kroz stoljeća na bačkim salašima iznjegovale bunjevačke Hrvatice.
Čuvarice identiteta i mostovi prijateljstva
Ovogodišnji saziv okupio je ukupno 27 autorica. Uz domaće, snažne snage tavankutskog slamarskog odjela i članice udruge Matija Gubec, u radu kolonije ove će godine sudjelovati i gošće iz Hrvatske, Slovenije te Srijemske Mitrovice. Slama, nekada smatrana tek sporednim poljoprivrednim nusproizvodom nakon teške ljetne žetve, u rukama ovih umjetnica ponovno postaje vrhunski medij koji prenosi emociju, povijest i seoski način života.
Prilikom otvorenja manifestacije, prisutnima se obratila Marija Rukavina Prćić, voditeljica slamarskog odjela udruge, naglasivši neprocenjivu važnost očuvanja kontinuiteta ove manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj zaljubljenika u naivnu umjetnost. Istaknula je da je ova kolonija postala tradicija koja živi, traje, prenosi se na mlađe generacije i neprekidno unapređuje. Ona već više od četiri desetljeća nije samo puko mjesto umjetničkog stvaranja i izrade slika, nego i ključno mjesto susreta, građenja trajnih prijateljstava te dosljednog čuvanja kulturne baštine i identiteta.
Manifestaciju je službeno proglasila otvorenom vršiteljica dužnosti pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu Nevena Baštovanović. U svom je govoru naglasila povijesni put koji je ova vještina prešla od skromnih salašarskih domova do izložbenih salona diljem regije i svijeta. Prema njezinim riječima, iznimno je važno što je ova specifična umjetnost bačkih Hrvatica izašla iz skrovitosti seoskih obitelji i postala općeprihvaćeni i prepoznatljivi simbol identiteta bunjevačkih Hrvata u Vojvodini. U sklopu svečanog programa otvorenja, posjetitelji su imali priliku razgledati i izložbu radova nastalih na prošlogodišnjem, jubilarom sazivu, koja svjedoči o nevjerojatnom rasponu motiva od sakralnih tema i motiva s risa odnosno žetve, pa sve do pejzaža bačke ravnice i arhitekture starih salaša.
Od žetvenih običaja do priznate naivne umjetnosti
Priča o tavankutskim slamarkama nije nastala preko noći. Korijeni ove vještine sežu duboko u prošlost i vezani su uz žetvene običaje i proslavu Dužijance, tradicionalne svečanosti kojom se zahvaljuje na plodovima zemlje i završenom poslu u polju. Djevojke i žene na salašima isprva su od pletene slame izrađivale krune, snopove i ukrasne predmete za crkvene svečanosti.
Prekretnica se dogodila pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su pionirke ove umjetnosti poput Ane Milodanović, Teuze Milodanović i Đule Milodanović počele izrađivati prve prave slike od slame, unoseći u njih elemente naivne umjetnosti. Prva kolonija naive u tehnici slame formalno je organizirana 1986. godine u Tavankutu, kada je u okviru udruge Matija Gubec uspostavljen organizirani rad ovih umjetnica.
Od tada do danas, Udruga Matija Gubec ostala je nezaobilazno središte okupljanja i očuvanja identiteta Hrvata Bunjevaca u Bačkoj. Osim slamarske sekcije, u sklopu društva iznimno aktivno djeluju folklorni ansambli, tamburaški sastavi, dramska te likovna sekcija. Posebna se pozornost posvećuje najmlađima kroz dječje radionice ručnoga rada, škole folklora i učenje tradijskih pjesama i plesova, kako vrijedna baština ne bi pala u zaborav. Tijekom narednih tjedan dana, stvaraoci u Tavankutu radit će na novim djelima koja će obogatiti već bogat fundus ove jedinstvene kolonije, dokazujući još jednom da slama u rukama majstorica ima sjaj i vrijednost zlata.
Djevojka iz Argentine ponijela titulu na 13. Reviji tradicijske odjeće
Drevna Bokeljska mornarica preuzela vlast u Kotoru i zaplesala slavna figura-kola
‘Tebe žeđam’ vol. 2: Antemurale Christianitatis u Švicarskoj
