Branitelji Domovinskog rata izašli su na ulice Šibenika i održali prosvjed zbog ulaganja javnog novca kojim se financira Festival alternative i ljevice Šibenik (Fališ). Prosvjed je održan u nedjelju u središtu Šibenika, gdje se okupilo oko 200 branitelja.
Prosvjed je organizirala Koordinacija braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata Šibensko-kninske županije, a podršku su dali i dva saborska zastupnika Domovinskog pokreta, Ivica Kukavica i Damir Biloglav.
Prosvjed je bio najavljen, stoga je policija izašla na teren i osiguravala okupljene. Među braniteljima moglo se vidjeti i ponosno znakovlje i obilježja Domovinskog rata, a tijekom skupa mogao se čuti i pozdrav „Za dom spremni“.
Predsjednik Koordinacije i veteran 4. gardijske brigade, Željko Šižgorić, kazao je kako su se branitelji okupili na šibenskoj Poljani jer vole Šibenik i Hrvatsku te da se, nažalost, ponovno, kao i u Domovinskom ratu, moraju boriti za svoj bit i smisao.
„Mi smo ovdje jer se opet moramo boriti za naš dom. Ovaj put ne oružjem, nego riječju. Ovim protestom kažemo – dosta nam je!“, kazao je Šižgorić.
Domovinski rat zovu građanskim ratom
Šižgorić, koji je držao zastavu s obilježjima HOS-a iznad glave, ustvrdio je kako iza njih stoji i većina Hrvatske koja šuti. Dodao je da je hrvatskom narodu dosta toga da kvazi-ljevičarske udruge i skupine, pod svojom krinkom kulture i demokracije, uz pomoć državnog novca i jedinica lokalne samouprave, promiču svoje laži.
„Njihove ‘istine’ o kojima govore smještene su u godine odmah nakon prestanka Drugog svjetskog rata, kada su ubijene tisuće nevinih u jugokomunističkom progonu. Smještene su u sve godine postojanja one bivše države koja je maltretirala obične hrvatski usmjerene ljude“, rekao je Šižgorić.
Također se osvrnuo na one koji podržavaju ‘kvazi-ljevičarske udruge i skupine’, za koje je istaknuo da Domovinski rat nikad neće nazvati pravim imenom, već ga zovu građanskim ratom.
Kazao je kako je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i najčišći na ovim prostorima nakon Drugog svjetskog rata. Dodao je da kvazi-ljevičari i njihovi simpatizeri nikad nisu željeli takvu Hrvatsku.
„Oni će uvijek govoriti o podijeljenoj krivnji. Oni su plakali kad smo dizali našu zastavu i spuštali njihovu. Oni su plakali od tuge kad smo pobijedili u ratu. Bili su izvan sebe od bijesa kad je oslobođen general Gotovina. Oni ne vole Hrvatsku, ma kako govorili suprotno“, ustvrdio je Šižgorić pred okupljenima iz Šibenika, Benkovca i Lišana.
Kazao je kako druga strana iskorištava to što im oni dopuštaju – da se financiraju proračunskim novcem, dok za njih navijaju i glavni mediji koji su u rukama potomaka mrzitelja Hrvatske.
„Misle da nam mogu isprati mozak, ali ne mogu, ma koliko pokušavali“, kazao je Šižgorić te poručio da okupljeni branitelji možda nemaju medije, novac te sociologe, povjesničare i analitičare na svojoj strani, „ali imaju srce za Hrvatsku“.
Branitelji su donijeli mir i slobodu
Okupljenima se obratio i Željko Ušljebrka, benkovački veteran 134. domobranske pukovnije, koji je istaknuo da u Benkovcu nikad nisu postojali niti će postojati “zabranitelji”, već samo branitelji koji nikad nikomu ništa nisu zabranili.
„Mi samo volimo, a oni mrze – i to je poanta cijele priče oko festivala u Benkovcu i Šibeniku. Mi volimo. Nas je ljubav vodila u Domovinskom ratu, ljubav prema hrvatskom narodu kojeg oni ne mogu smisliti“, ocijenio je Ušljebrka, istaknuvši da su branitelji donijeli mir i slobodu te da njima nitko ne mora govoriti što je bilo.
„Osjetili smo to na svojoj koži, ne treba nam nitko soliti pamet, govoriti što je bilo. Mi to dobro znamo“, kazao je Ušljebrka na kraju prosvjednog skupa.
Večeras je ujedno i zadnja večer 13. Festivala alternative i ljevice u Šibeniku, na kojoj će govoriti Nikola Vukošić, ratni načelnik Policijske uprave Šibenik i jedan od ključnih ljudi u obrani Šibenika u Domovinskom ratu, a potom će biti prikazan i nagrađivani dokumentarni film „Mirotvorac“ Ivana Ramljaka.

Antiteroristička jedinica Lučko obilježila 35. obljetnicu osnutka
Varaždinska kronika Domovinskog rata proglašena najboljom knjigom 2025. godine












