Trideset i četiri godine nakon početka velikosrpske agresije, Hrvatska i dalje živi s teškim naslijeđem rata – naslijeđem koje se najdublje očituje u potrazi za nestalim osobama. Prema podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, još uvijek se traga za ukupno 1.740 osoba, nestalih ili smrtno stradalih čija su mjesta ukopa nepoznata. Samo s područja Vukovara potražuje se 328 osoba, dok ih je 451 s prostora cijele Vukovarsko-srijemske županije, što ovaj dio Hrvatske posebno snažno drži vezanim uz ratnu prošlost i nerazjašnjene sudbine.
Ravnateljica Uprave, Ana Filko, naglašava da je traganje za nestalima jedan od najsloženijih državnih zadataka, ali i jedan od najvažnijih prioriteta Vlade i resornog ministarstva. Radi se, kako kaže, o pitanju koje nadilazi politiku i postaje moralna obveza države prema obiteljima koje desetljećima čekaju odgovore.
Jedan od najvećih izazova u procesu traganja jest nedostatak pouzdanih i vjerodostojnih informacija o potencijalnim grobištima. Kako vrijeme prolazi, broj svjedoka je sve manji, a mnogi zapisi i dokumenti koji bi mogli razjasniti sudbine nestalih nalaze se izvan dosega hrvatskih institucija. Ključna dokumentacija, tvrde iz Uprave, i dalje je pohranjena u arhivima Republike Srbije, koja ne samo da ih ne otvara, nego ne dostavlja ni podatke o premještanjima posmrtnih ostataka. Takav izostanak suradnje predstavlja ozbiljnu prepreku i jedno od glavnih usporenja u procesu traganja.
Ravnateljica Filko ističe kako Hrvatska traga za svim svojim državljanima, ne vodeći evidenciju prema nacionalnosti. Među nestalima su, uz hrvatske branitelje i civile, i osobe srpske nacionalnosti, a svi postupci provode se jednako, neovisno o etničkoj pripadnosti. Upozorava i na širenje dezinformacija koje dodatno opterećuju sustav, troše dragocjeno vrijeme i resurse, a nerijetko daju lažnu nadu obiteljima.
Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu iz 2019. godine, donesen u mandatu potpredsjednika Vlade Tome Medveda, osigurao je jasne nadležnosti i precizno definiran proces traganja. Među ostalim, zakon omogućuje nagrađivanje osoba koje dostave korisne informacije, ali i sankcije za one koji namjerno uskraćuju ili skrivaju podatke o sudbinama nestalih.
Proces traganja dodatno je ubrzan od 2016. godine, kada je unaprijeđena suradnja Ministarstva s policijom, sigurnosnim agencijama i Državnim odvjetništvom. U tom razdoblju istražena je 431 lokacija, obuhvaćajući više od milijun četvornih metara terena. Pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 233 osobe, a otkriveno je sedam masovnih i više od četrdeset pojedinačnih grobnica. Održane su i 63 identifikacije tijekom kojih je potvrđen identitet 323 žrtve.
Istraživanja terena danas se provode sustavno i uz primjenu najnaprednijih tehnologija: georadara, satelitskih snimki, kartografskih prikaza i bespilotnih letjelica. Svaka lokacija analizira se u širem kontekstu, uzimajući u obzir povijesne, topografske i svjedočke podatke, kako bi se povećale šanse za pronalazak posmrtnih ostataka.
Posebno zahtjevno istraživanje provodi se na lokaciji Petrovačka dola, gdje je tijekom trogodišnjih radova pronađeno najmanje 36 žrtava – hrvatskih branitelja i civila. Riječ je o sekundarnoj grobnici, što potvrđuju analize terena i posmrtnih ostataka, a što ukazuje na sustavno premještanje tijela radi prikrivanja ratnih zločina.
Ogroman iskorak ostvaren je i u pronalaženju masovne grobnice kod Spomen doma na Ovčari u rujnu 2025. godine. Nakon dugotrajnog istraživanja na više od 370.000 četvornih metara terena, pronađeni su posmrtni ostaci trojice žrtava odvedenih iz vukovarske bolnice: Jean-Michela Nicoliera, Josipa Batarela i Zorislava Gašpara. Njihov identitet potvrđen je DNA analizom, čime je još jednom dokazano koliko je važno nastaviti sustavni rad na pronalasku nestalih.
Ministarstvo hrvatskih branitelja najavljuje nastavak terenskih istraživanja i ponovnih pretraga postojećih lokacija, uz dodatna ulaganja u opremu, tehnologiju i stručne timove. Posebna pažnja posvećena je identificiranju ranije ekshumiranih, ali još neidentificiranih osoba, pri čemu se primjenjuju nove, sofisticiranije DNA metode. Uprava poziva sve obitelji koje to još nisu učinile da daju referentne uzorke krvi, jer svaki novi uzorak povećava mogućnost identifikacije.
Ravnateljica Filko ističe i da je pitanje nestalih jedan od ključnih kriterija za procjenu napretka Srbije na putu prema Europskoj uniji. „Ista istina o žrtvama i suradnja u njihovu pronalasku temelj su civilizacijskih, humanih i europskih vrijednosti“, poručuje. Dok god postoji i jedna nerazjašnjena sudbina, ističe, obveza države i društva ostaje jasna – nastaviti tragati, pružiti istinu obiteljima i vratiti dostojanstvo žrtvama čija se imena još uvijek vode kao nestala.
Vasilija Tucker: Život koji je nadmudrio rat, bol i nepravdu
Lužac se sjeća: obilježena 34. obljetnica okupacije i pogibije 69 branitelja i civila
