Twitter, popularna američka društvena mreža osnova je 21. ožujka 2006. godine u San Franciscu, Kalifornija. Jack Dorsey, Noah Glass, Biz Stone i Evan Williams su četiri vizionara koji su osmislili ovu novu, tada revolucionarnu platformu.
27. listopada 2022. godine kada je poslovni magnat, svojevrsni tech-megamilijarder Elon Musk kupio Twitter za 44 milijarde dolara, preuzevši kontrolu nad platformom vlasništvo Twittera dočekalo je neočekivani preokret.
Sama činjenica da je Musk uspio skupiti 44 milijarde dolara za kupovinu te društvene mreže je zastrašujuća.
Ovaj poznati svjetski Tech – tajkun je prilično riskantno izložio svoj vlastiti financijski vrat kako bi sakupio potreban iznos i to kombinacijom zaloga financijske imovine, kredita i prodaje dionica svojih firmi poput Tesle.
Čim se upisao u vlasništvo Twittera, Musk je odmah demonstrirao svoj urođeni talent za promociju i povukao dva ključna poteza: pomilovao je većinu prethodno izbačenih ili cenzuriranih twiteraša i objavio neke povjerljive korporativne e-mailove koji su sadržavali smjernice o moderiranju sadržaja i dotadašnjoj političkoj obojenosti te privatne društvene platforme.
Osim što je podignuo popularnost i medijsku vidljivost i sebe i Twittera, Muskovi su potezi pokrenuli raspravu o tome jesu li društvene mreže operateri koji pružaju usluge i ne diraju sadržaj nego ga samo prenose ili su oni izdavači koji kreiraju sadržaj i nude ga tržištu.
Razlika između izdavača i platforme ili operatera je upravo u ovlastima i odgovornostima.
Platforme ili operateri su privatne tvrtke koje upravljaju nekim javnim servisom i nemaju ovlasti cenzuriranja i uplitanja u sadržaj.
Dobar primjer su telekomi ili autoceste. To su privatne firme koje vama pružaju uslugu, ali iako su privatne – ne smiju cenzurirati i ograničavati sadržaj.
Da smiju, moglo bi doći do situacije da vas telekom iskopča jer se, primjerice, ne slaže s onim što izgovarate putem njihove mobilne mreže. Isto tako, moglo bi se dogoditi da vam na autoputu ne žele dignuti rampu jer se tvrtka ne slažu s naljepnicom koju imate na autu.
Upravo takva prava dopuštaju sebi mega korporacije koje su uz to dobrim dijelom i monopolisti na društvenim mrežama.
Kada trebaju odgovarati za objavljen sadržaj i kad bi ih netko htio tužiti za klevetu ili slično onda su društvene mreže samo servis i ne upliću se u objave i ne snose nikakvu pravnu odgovornost.
Međutim, kad njihovim političkim ili svjetonazorskim interesima to odgovara uzimaju si pravo zabraniti odnosno kontrolirati sadržaj i tada se više ne ponašaju kao servis nego kao izdavač, poput medija, i mogu intervenirati u objave i cenzurirati sadržaj.
Nakon što je Musk preuzeo Twitter postalo je jasnije i zašto institucije vlasti tim tvrtkama toleriraju takav nedefinirani status.
Među objavljenim dokumentima isplivala je i korespondencija između američkog ureda FBI –ja i Twitterovih izvršnih direktora u kojoj se je raspravljalo o tome što bi bilo dobro poticati, a što zabraniti. Iz spomenutih je mailova potpuno jasno da je Twitter favorizirao Joe Bidena i američke Demokrate u odnosu na Republikance i Trumpa prilikom zadnjih američkih predsjedničkih izbora.
Ovakvo stanje vrlo je nezgodno za demokratski sustav jer ako država ili državno tijelo nešto zabrani – u većini slučajeva postoji pravo na žalbu i kakav – takav žalbeni postupak , ali kad privatna tvrtka obriše ili ukloni neki kao ‘svoj’, a zapravo sadržaj korisnika ne postoji nikakav pravni lijek koji bi korisnike zaštitio.
Stječe se dojam da većini Amerikanaca uopće i nije problem siva zona u kojoj se društvene mreže poput Twittera, Facebooka i ostalih nalaze nego im je mnogo važnija činjenica tko njima upravlja i kako se političke i svjetonazorske preferencije vlasnika slažu s njihovim.
Preuzimanjem Twittera i ograničavanjem cenzure Musk je potaknuo kontroverze zbog kojih su ga mainstream mediji i liberalna politička struja optuživali za podržavanje „govora mržnje”. Ubrzo je došlo i do restrikcije oglašavanja od strane značajnog dijela korporacija naklonjenih američkim demokratima. U takvoj atmosferi Musk je ubrzo najavio da će se povući s pozicije izvršnog direktora Twittera čim se pronađe adekvatna zamjena.
Ta zamjena realizirana je pred nekoliko tjedana, naime 5. lipnja 2023. godine, Linda Yaccarino, bivša šefica prodaje oglasa za NBC Universal postala je nova izvršna direktorica Twittera.
Hoće li ova kadrovska promjena dovesti i do promjene odnosa prema cenzuri saznat ćemo vrlo brzo, a taj će nas ishod dovesti i do odgovora na pitanje koliko je Musku doista stalo do ukidanja cenzure i očuvanja demokratičnosti, a koliko su njegovi prvi potezi na čelu Twittera bili samo promotivne aktivnosti u svojevrsnom „rebrendingu” tvrtke koju je kupio.
