Ugledni POLITICO objavio je 27. studenog tekst (prenijeli su ga i neki naši mediji) o tome kako politički sve utjecajniji Elon Musk zagovara sve veću uporabu borbenih bespilotnih letjelica tvrdeći kako je vrijeme borbenih aviona s pilotima prošlost. Tako autor, koji je očigledno puno bolje upoznat s političkim odnosima nego s vojnom tematikom o kojoj piše, u tekstu tvrdi da će Musk, uz još neke osobno zainteresirane vrlo bogate pojedince, biti taj koji će progurati borbene bespilotne letjelice. Naravno, to ni izdaleka nije točno, a tekst je puno krivih navoda i zaključaka.
Istina je da se Musk u svojim objavama na X-u obrušio na krugove koji i dalje promiču razvoj borbenih aviona s pilotima u korist borbenih letjelica kojima će upravljati umjetna inteligencija – artificial intelligence tj. AI. Međutim, autor nije Muskove stavove doveo u ispravan kontekst događanja. A on je da Pentagon trenutačno još uvijek ima aktivan program razvoja borbenog aviona šeste generacije Next Generation Air Dominance (NGAD).
No, NGAD je upao u tešku krizu te je u fazi tzv. revizije. Zapravo se čeka dolazak nove administracije da ga i formalno ukine. Razlozi su (naravno) troškovi. Kad bi sutra krenula serijska proizvodnja svaki primjerak NGAD-a američki porezni obveznici morali bi platiti najmanje 300 milijuna dolara. Procjene su da bi do pokretanja serijske proizvodnje cijena samo rasla.
Povrh toga nije sigurno da bi NGAD američkom ratnom zrakoplovstvu donio potrebnu prevlast nad kineskim ratnim zrakoplovstvom. Mediji koji prate razvoj kineskog ratnog zrakoplovstva tvrde da je prvi let prvog prototipa kineskog višenamjenskog aviona šeste generacije J-XD planiran za 2028. godinu, a ulazak u operativnu porabu za 2035. S obzirom na probleme u razvoju NGAD-a kineski program bi vrlo lako mogao dostići i prestići američki.
Američko ratno zrakoplovstvo (tj. pilotski lobij koji snažno podržava industrijski lobij) tvrdi da pristup razvoja šeste generacije nije pogrešan, naročito što se tiče pilota, već da su se troškovi razvoja oteli kontroli. Stoga žele avion šeste generacije koji neće biti puno skuplji od F-35 i F-15EX. A to znači oko 100 milijuna dolara po primjerku.
Pritom im je jedan od glavnih argumenata da američko ratno zrakoplovstvo mora dobiti zamjenu ne samo za F-22 Raptore već i ostarjele F-15 Eagle. Po pilotskom lobiju jedini je problem kako smanjiti cijenu s 300 na 100 milijuna dolara po primjerku a ne ugroziti borbene sposobnosti. U tome ih snažno podržavaju Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman, čiji se preplaćeni menadžment nada da će im NGAD program donijeti još trideset godina lagodnog života.
Živeći na staroj slavi ove su megakompanije zakasnile krenuti u razvoj naprednih tehnologija, prije svega AI-a, te se sada političkim lobiranjem bore za opstanak. Stoga ne čudi da s panikom slušaju najave da će Trump u Pentagon dovesti ljude koji su skloni na prvi pogled revolucionarnim promjenama.
Američko ratno zrakoplovstvo paralelno s programom NGAD ima i program razvoja borbenih bespilotnih letjelica Collaborative Combat Aircraft (CCA). Za razliku od NGAD programa, u kojem sudjeluju samo Lockheed Martin i Boeing, konkurencija u CCA je znatno veća. Što samo po sebi pokazuje što američka vojna industrija smatra perspektivnijim smjerom razvoja.
Svoje prijedloge za CCA program dali su Boeing, General Atomics, Kratos, Lockheed Martin, Northrop Grumman i Anduril. Prijedlozi Boeinga, Lockheed Martina i Northrop Grummana odbačeni su u samom početku jer su bili daleko najslabiji. Department of the Air Force je 24. travnja 2024. objavio da će nastaviti financirati razvoj prijedloga tvrtki Anduril i General Atomics.
General Atomics je tvrtka koja je najpoznatija upravo po proizvodnji bespilotnih letjelica. Uz izraelske tvrtke bila je jedna od prvih na tom području. GA već skoro dva desetljeća u ponudi ima borbenu bespilotnu letjelicu MQ-20 Avenger koja ima turbomlazni pogon, korisnu nosivost 2900 kg, brzinu krstarenja 648 km/h i (neslužbeno) borbeni polumjer djelovanja od tri tisuće kilometara. Avenger je toliko napredna borbena bespilotna letjelica da je Bijela kuća zabranila prodaju Indiji.
U međuvremenu GA je razvio još naprednije višenamjenske bespilotne letjelice Gambit Series. Radi se o obitelji bespilotnih letjelica koje rabe zajedničku jezgru (Gambit Core), ali se mogu oblikom prilagođavati raznim zadaćama. Gambit 1 je optimiziran za izvidničke zadaće, Gambit 2 za zračnu borbu a Gambit 3 GE označava kao letjelicu za obuku. Zanimljiv je Gambit 4 za koji GA kaže da je optimiziran izviđanje u neprijateljskoj pozadini. Oblikom jako nalik na B-21 prije će biti da je optimiziran za uništavanje jako dobro branjenih ciljeva.
General Atomics je na osnovi Gambit 1 razvio bespilotnu letjelicu XQ-67A za jako slabo poznat program USAF-a Off-Board Sensing Station (OBSS). Najvjerojatnija namjena OBSS programa je razvoj borbene bespilotne letjelice za napade na ciljeve na velikoj udaljenosti bez obzira koliko su dobro zaštićeni protuzračnom obranom.
USAF, USN i neke agencije američke vlade često moraju uništavati pojedinačne ciljeve u neprijateljskim državama. Borbene bespilotne letjelice velikog doleta pokazale su se kao najbolji odabir. Poznato je da USAF koristi barem jedan MQ-20 Avenger, dok nepoznata državna agencija koristi najmanje sedam. OBSS je zamišljen kao nasljednik ne samo Avengera već i MQ-9 Reapera. Projekt Gambit Series ima najveći potencijal razvoja stoga ne čudi da ga je USAF odabrao za nastavak razvoja CCA programa.
Za razliku od General Atomicsa koja je svjetski poznata tvrtka Anduril Industries osnovana je tek 2017. godine. Ulazak u finale CCA programa prvi joj je veliki uspjeh iako joj je glavno usmjerenje u razvoju umjetne inteligencije. Za CCA program odabrana je njihova bespilotna letjelica Fury.
Tu je letjelicu počela razvijati tvrtka Blue Force Technologies koja je imala odlične ideje ali ne i tehničke mogućnosti da ih ostvari. Zbog toga je u rujnu 2023. Blue Force Technologies postao sastavni dio Anduril Industries. Tako Anduril je dobio ne samo Fury već i cijeli raspon bespilotnih letjelica u koje je mogao ugraditi svoja napredna rješenja na području umjetne inteligencije.
Borbena bespilotna letjelica Fury dugačka je oko šest metara i raspona krila 5,2 m. Anduril navodi da joj je najveća brzina 0,95 Macha, te da može sigurno izvesti manevre do razine opterećenja od 5G. Letne odlike nisu ono najbolje na Fury. Puno značajniji je softverski platformu Lattice OS koja koristi najnapredniju umjetnu inteligenciju. Na najosnovnijoj razini Anduril nudi Lattice OS kao sustav za prikupljanje i obradu podataka u realnom vremenu s velikog broja senzora kako bi se stvorila jedinstveni prikaz, a kako bi se operaterima znatno pojednostavilo donošenja odluka.
Znatno naprednija uporaba Lattice OS je unutar Joint All-Domain Command and Control (JADC2) zapovjedno-nadzornog sustava. Napredne odlike JADC2 ne samo da u realnom vremenu obrađuju sve prispjele podatke već su sposobne odabrati najbolja rješenja. Teoretski, JADC2 je sposoban autonomno upravljati borbenim operacijama.
Lattice OS je glavni dio letjelice Fury što u bliskoj budućnosti otvara mogućnosti upravljanja borbenim djelovanjima velikog broja Furya od strane JADC2 sustava bez ili s vrlo malo upletanja ljudskog faktora. Naravno, Lattice OS se može ugraditi i u druga autonomna vozila namijenjena djelovanju u zraku, na zemlji ili na moru.
Dolaskom nove upravljačke garniture u Pentagon za očekivati je da će program NGAD otići u povijest te da će CCA program dobiti prioritet. A to znači tisuće vrlo nezadovoljnih pilota koji će se uskoro pretvoriti u „taksiste” na transportnim avionima.
Hoće li europski vojnici put Ukrajine?
Trumpove nominacije šire paniku Washingtonom
Trumpov novi svjetski poredak
