Svim koji su proučili dokument Mandate for Leadership 2025: The Conservative Promise (poznatiji kao Project 2025), koji je sastavila The Heritage Foundation, jasno je da Trumpu vanjska politika neće biti prioritet. Trump je u završnim predizbornim govorima isticao da su mu prioriteti povratak radnih mjesta i odlazak (deportacija) ilegalnih useljenika.
Povratak radnih mjesta Trump namjerava ostvariti poskupljenjem uvoznih dobara uvođenjem carina. Carine bi trebale uvoz učiniti neisplativim te potaknuti povratak proizvodnje u Sjedinjene Države. Trump je to pokušao i u prvom mandatu s ne baš odveć velikim uspjehom.
Carine će se uvesti prije svega na dobara koja se uvoze iz Kine. Kineske carine će započeti sa 60 % te će rasti sve do 200 %, ovisno o proizvodu. Za kineska električna vozila najavljuju se carine od 100 %. Nije Elon Musk uzalud onako zdušno podržavao Trumpa.
Carine će pogoditi i Europu. Prije svega najveće europsko gospodarstvo Njemačku. SAD-e je Njemačkoj najveći izvozni partner u kojem završava čak 10 % njemačkog izvoza. Povrh toga SAD-e je najvažnije tržište za njemačke luksuzne automobile, koje Trump namjerava cariniti s 10%. Još veća opasnost za Mercedes-Benz, BMW i Audi je izvjesna mogućnost da će Trump ponovno tražiti redefiniranje trgovačkog sporazuma US-Mexico-Canada Agreement (USMCS) koji objedinjava američko, kanadsko i meksičko tržište.
S obzirom na to da je meksička radna snaga značajno jeftinija od američke njemačka autoindustrija tamo je otvorila velike pogone u kojima proizvodi malo manje od pola automobila koje proda na američkom tržištu. Da stvar bude gora najviše njemačkih pogona u SAD-u proizvodi električna ili hibridna vozila čija prodaja rapidno pada. Trump je u prvom mandatu ukinuo NAFTA sporazum te ga zamijenio USMCS-om. Stoga ne bi bilo čudno da to ponovi te zatraži pregovore za neki novi, po Ameriku povoljniji sporazum.
Trumpova pobjeda već je odnijela prvu njemačku žrtvu. Dan nakon američkih izbora raspala se njemačka „semafor” koalicija. Kancelar Olaf Scholz otpustio je ministra financija Christiana Lindnera i tako ostao bez potpore liberala, a time i bez većine u Bundestagu. Raspad onemoćale koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala nije iznenađenje, iako je izvjesno da je pobjeda Trumpa dokončala i ono malo preostale volje da se koalicija sačuva do redovnih izbora u rujnu 2025.
Najveći problem Scholza je što mora pokušati progurati proračun za 2025. bez potrebne većine, za što ima jako malo šanse. Glasanje o (ne)povjerenju vladi najavljeno je za 15. siječnja, a novi izbori za početak ožujka.
Trump ne prijeti Europi samo ekonomski nego i sigurnosno. Ako bi pročitali svih 922 strane Project 2025 dokumenta vidjeli bi da se Kina spominje stotinjak puta. Istovremeno NATO se spominje samo jednom. I to ne baš povoljno za partnere. Trumpa sigurnosna situacija u Europi uopće ne zanima.
Jedino što iz više razloga želi što prije okončati rat u Ukrajini. Izjavu da će ga okončati za 24 sata ne treba tumačiti doslovno. Trump voli prenaglašavati stvari i pritom se ne držati točno istine. Međutim, to prenaglašavanje samo pokazuje koliko mu je stalo do nečega. Tako tih „24 sata” zapravo pokazuju koliko mu je stalo da se rat u Ukrajini okonča.
Jedan od dobrih razloga za to je činjenica da su Sjedinjene Države daleko najveći donator pomoći Ukrajini. Po podacima Kiel Institute for the World Economy SAD-e je Ukrajini do 31. kolovoza ove godine dao pomoć veću od 90 milijardi dolara, od čega je vojna pomoć vrjednija od 60 milijardi.
Do okončanja mandata predsjednika Bidena u siječnju 2025. pomoć će premašiti sto milijardi. Trump je obećao glasačima da će, između ostalog, drastično smanjiti deficit. A glavna osoba za trebao bi biti Elon Musk.
Jedan dio tog smanjenja sigurno će biti i ukidanje pomoći Ukrajini.
Trump je glasačima obećao i da će okončati sve ratove. Tjedan dana prije izbora u SAD-u izraelski premijer Benjamin Netanyahu priznao je da je Trump od njega zatražio okončanje sukoba u Gazi i Libanonu pije predsjedničke inauguracije 20. siječnja. Ako će Trump morati voditi neki rat onda će to biti isključivo s Kinom.
Trump je u prvom mandatu pokušao reformirati NATO i pritom ulazio u žestoke sukobe, prije svega oko razine izdvajanja za oružane snage. Iako su se sve članice još 2014. godine obvezale izdvajati za sustav obrane najmanje dva posto bruto društvenog proizvoda rijetke su se toga držale.
Trump je javno govorio kako europski partneri zlorabe američke vojne kapacitete i da za to moraju platiti. No kako je izgubio izbore 2020. godine svi su u Europi odahnuli. Sve do 24. veljače 2022. kad je krenula ruska agresija na Ukrajinu. Posljedično velika većina europskih država značajno je povećala izdvajanja za oružane snage te ili premašila ili došla do traženih 2 %.
Međutim, Trumpa to više ne zanima. S četiri godine iskustva iz prvog mandata jasno mu je da NATO neće moći reformirati. Neće ga moći ni formalno ukinuti. Ali ga može učiniti nefunkcionalnim. Kako? Tako da povuče sve američke snage. To se najavljuje u dokumentu Project 2025 u kojem se kaže da NATO partneri ubuduće moraju sami brinuti o svojoj sigurnosti te da mogu računati samo na američki nuklearni kišobran.
Doduše, Trump je ostavio otvorenu mogućnost da bi Sjedinjene Države možda mogle pomoći ponekoj od europskih država, pod uvjetom da zadovoljava kriterije. Time je Trump najavio ukidanje najvažnije odlike NATO saveza – kolektivne obrane. Bez nje postojanje NATO-a nema neki smisao.
Zanimljivo će biti vidjeti kako će se Trump odnositi prema Poljskoj koja će onda biti primjer što mogu očekivati ostale europske države. Poljska izdvaja više od 4 % BDP za oružane snage te troši desetke milijardi eura na kupnju oružja i vojne opreme.
Značajni dio toga odnosi se na američko oružje (lanseri raketa HIMARS, tenkovi Abrams, PZO sustav Patriot, jurišni helikopteri Apache, transportni Black Hawk i borbeni avioni F-35A Lightning II). Istovremeno na vlasti je proeuropska koalicija premijera Donalda Tuska. Da je na vlasti ostala proamerička stranka Pravo i pravda ne bi bilo nikakve dvojbe. Ovako…
Kad 20. siječnja iduće godine Trump po drugi put položi predsjedničku zakletvu i preuzme Bijelu kuću neće to biti samo nastavak njegove vladavine. Ovo je novi Trump s iskustvom prvog mandata te stoga znatno bolje pripremljen. Prije početka predsjedničke kampanje Trump je potpuno zavladao Republikanskom strankom kojom upravlja njegova snaga Lara Trump.
Iako je formalno na čelu Republican National Committeea Michael Whatley javna je tajna da strankom upravlja Lara Trump s mjesta potpredsjednice komiteta. Ovog puta iz Republikanske stranke neće dolaziti nikakvi otpori i podmetanja.
Republikanci su osigurali većinu u Senatu te je sasvim izvjesno da će zadržati i većinu u Zastupničkom domu. Što će Trumpu omogućiti nesmetano provođenje njegovih politika. Još u prošlom mandatu uspio je osigurati konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu, koju će sad samo pojačati. Ovo je Trump s istim ili sličnim idejama ali s potpuno novom razinom moći i iskustva. Ovo je Trump koji želi i može promijeniti i Sjedinjene Države i svijet.
