Romani “Život nakon Kafke” češke književnice Magdaléne Platzove i mauricijsko-francuske književnice Natache Appanah “Obratnica nasilja” te zbirka priča portugalske pjesnikinje Sophie de Mello Breyner Andresen “Uzorite pripovijetke” novi su naslovi objavljeni u nakladi Disputa.
“Uzorite pripovijetke” zbirka je sedam priča Sophije de Mello Breyner Andresen, jedne od najslavnijih portugalskih pjesnikinja XX. stoljeća. Svaka je od njih parabola o vrijednostima koje bi trebale prožeti društvo kako bi svijet bio bolji, što opravdava naslov knjige koji neskriveno upućuje na Cervantesove “Uzorite novele”, djelo iste takve
moralističke nakane, ističu iz Disputa.
U pričama pratimo Biskupa koji, kako bi obnovio crkvu, sklapa mračni pakt s Vrlo Važnim Čovjekom; muškarca i ženu koji kreću na put što, ispostavlja se, ne vodi nikamo; moćnu ženu koja ljude i stvari iskorištava isključivo za svoje osobne ciljeve; tri biblijska kralja koja posumnjaju u svoju moć i odluče slijediti svjetlo nove zvijezde…
Sophia de Mello Breyner Andresen rođena je 1919. u Portu. Godine 1944. izlazi joj prva knjiga Poesia, koja ju je odmah učinila jednim od važnih poetskih glasova. Godine 1962. objavila je knjigu pjesama “Livro Sexto” (Knjiga šesta) u kojoj je kritizirala Salazarovu diktaturu. Nakon Revolucije karanfila 1974. izabrana je za zastupnicu u Ustavotvornoj skupštini na listi Socijalističke partije. Osim poezije pisala je i kratke priče, priče za djecu, drame i eseje. “Contos Exemplares” (Uzorite pripovijetke, 1962.) jedno je od njezinih najpoznatijih i najčešće prevođenih djela. Godine 1999. kao prva žena osvojila je najugledniju portugalsku nagradu za poeziju Prémio Camoes. Dobitnica je i nagrade Teixeira de Pascoaes, španjolske nagrade kraljice Sofije za ibero-američku poeziju, nagrade Max Jacob Étranger i drugih. Na portugalski je, između ostaloga, prevela Euripida, Dantea i Shakespearea.
“Uzorite pripovijetke” na hrvatski je prevela Martina Sorgo.
Magdalena Platzová u romanu “Život nakon Kafke” pripovijeda o Felice Bauer, mladoj ženi iz dobrostojeće poljske židovske obitelji, u koju se dvadesetdevetogodišnji Kafka zaljubio u kolovozu 1912. u Pragu i tijekom petogodišnje veze napisao joj petstotinjak pisama, navodi nakladnik.
Budući da se njihova veza pokazala osuđenom na propast, Felice se na kraju udala za drugog muškarca i 1935. s djecom pobjegla iz Hitlerova Berlina, najprije u Švicarsku, a potom za stalno u SAD, ponijevši sa sobom i bolna sjećanja na Kafku.
Autorica se u ovoj knjizi, objavljenoj u prijevodu Mateje Pavlic, “usredotočuje na možda najzagonetniji lik u Kafkinoj biografiji, vjerojatno ključan za njegov stvaralački razvoj, tražeći odgovore na pitanja kakav je bio njezin odnos s Kafkom i kakav je život vodila nakon njegove smrti”.
Inspiriran autoričinim susretom sa sinom Felice Bauer, roman pruža i uvid u život njezinih potomaka, u sudbinu njezine prijateljice Grete Bloch, internirane u Italiji tijekom Drugog svjetskog rata i poslije ubijene u Auschwitzu, Kafkinih prijatelja Ernsta Weissa i Maxa Broda te izdavača Salmana Schockena, sve do priče čovjeka uvjerenog da je Kafkin sin.
Magdaléna Platzová (Prag, 1972) jedna je od najistaknutijih čeških spisateljica srednje generacije. Prvu knjigu priča, “Sůl, ovce a kamení” (Sol, ovce i kamenje) objavila je 2003., a prvi roman, “Návrat přítelkyně” (Prijateljičin povratak) 2004. Roman “Aaronův skok” (Aronov skok, 2006) bio je u finalu nagrade Lidové noviny za knjigu godine, a roman “Život nakon Kafke” u užem izboru nagrade Magnesia Litera. Napisala je i nekoliko drama te knjiga za djecu.
“Obratnica nasilja” mauricijsko-francuske književnice Natache Appanah, ističe nakladnik, zaron je u pakao mladosti prepuštene samoj sebi na francuskom otoku Mayotteu u Indijskom oceanu.
“Ova intimna i bolna priča, istodobno nježna i brutalna, natopljena eksplozivnom društvenom stvarnošću kutka Francuske koji su svi zaboravili, optužnica je protiv siromaštva, poziv u pomoć otoku godinama stiješnjenom između imigracijskog pritiska i paklenog porasta nasilja, u kojoj se Nathacha Appanah odlučno stavlja na stranu poniženih i čini sve
da se čuje njezin glas pun milosti i snage”, dodaju iz Disputa, koji je knjigu objavio u prijevodu Sanje Šoštarić.
