Na 14. kongresu pilanara jugoistočne Europe koji je u petak u Vinkovcima okupio velik broj predstavnika pilanskih i drvoprerađivačkih tvrtki iz Hrvatske i zemalja okruženja, odaslana je poruka kako su pred tim gospodarskim sektorom veliki izazovi koji bi mogli donijeti gubitak radnih mjesta.
“Artikulirali smo probleme i ponudili rješenja sektorske krize koja međutim ne ovise o našem, nego o njemačkom tržištu. Riječ je o dubljoj i široj krizi. Čuli smo i o nepopularnim mjerama koje će doći kao posljedica elementarne nepogode koja je prošle godine pogodila spačvansku šumu koje će rezultirati isporukom znatno manjih količina sirovine”, rekao je po završetku kongresa direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se godišnje posiječe oko 6,5 milijuna prostornih metara drva koje se prerađuje u nešto više od 400 pilana.
“Izvozno smo orijentiran sektor koji u ukupnom izvozu sudjeluje između osam i deset posto i sada nastaje problem ako idete na tržišta Njemačke i Italije jer tamo morate dijeliti sudbinu njihovih proizvođača i loše konjukture koja se ogleda u manjem broju građevinskih dozvola. To znači da se manje gradi, a ako se manje gradi manje je i podova, prozora i vrata”, izjavio je Karvan.
Dodaje kako bi u vrlo skoroj budućnosti kao posljedica krize u drvoprerađivačkom sektoru u Hrvatskoj moglo biti otpuštanja radnika.
Kaže da se kriza pojavila prije godinu dana, a od sajmova u Njemačkoj početkom godine očekivala se promjena, ali to se nije dogodilo i uslijedilo je otkazivanje poslova i smanjivanje narudžbi.
“Na udaru će ponajprije biti male i srednje tvrtke. Do 40 posto takvih tvrtki bi u Hrvatskoj moglo propasti. Međutim, njihovi poslovi neće nužno biti izgubljeni kao ni sirovina, jer će ih preuzeti veliki sustavi koji i dalje ulažu ulažu unatoč krizi”, kaže Kavran.
Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić podsjeća na olujno nevrijeme koje je lani zadesilo Slavoniju, u kojem je uništeno oko četiri milijuna prostornih metara drvne mase.
“Pozitivno je što je ove godine bio vrlo dobar urod žira tako da smo otkupili oko tri milijuna kilograma i njime ćemo krenuti u sanaciju poharanih područja”, rekao je.
Sudionici kongresa obišli su postrojenja kogeneracije Uni Viridas u Babinoj Gredi, Bjelin Spačva u Vinkovcima te Spačvansku šumu.
