Jedan od ključnih dijelova sveobuhvatnog plana za jačanje obrambenih sposobnosti Europske Unije odnosi se na uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele EU koji bi bio operativan do kraja 2027. godine. Jedna od liderica gradnje “zida dronova” bit će Hrvatska.
O dokumentu pod nazivom “Očuvanje mira – Plan za obrambenu spremnost 2030.”, koji su zajednički su pripremili Komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i predstavili ga prije nekoliko dana, danas će na samitu u Bruxellesu razgovarati i europski čenici.
Plan uključuje četiri ključna projekta: europsku inicijativu za obranu od dronova; nadzor istočnog krila, europski zračni štit i obrambeni svemirski štit.
Obrana od dronova već je dobila kolokvijalan naziv “zid dronova”.
Za sada se ne zna previše detalja, no iz onoga što je procurilo u medije radilo bi se o višeslojnom sustavu koji koristi napredne tehnologije za detekciju, praćenje i neutralizaciju
dronova, inspiriran iskustvima iz Ukrajine.
Detekcija i praćenje bi trebali biti prvi i najvažniji dio ovog zida. Uz korištenje već postojećih radara, dodat će im se novi, fiksni i pokretni, za dronove koji lete nisko.
Predviđa se mreža od preko 200 takvih radara duž cijele istočne granice Unije. Tu su i dodatni akustični senzori koji bi trebali primijetiti male i tihe dronove koji prođu radare.
Koristit će se i pokretni senzori na kamionima, dronovima i robotiziranim vozilima, svi opremljeni video kamerama.
Neutralizacija i presretanje
Svi ti prikupljeni podaci dolazili bi na jedno mjesto (još nije određena lokacija) na kojem bi posebni programi prikupljali podatke iz svih izvora i uz pomoć umjetne inteligencije brzo javljali radi li se zaista o dronovima, i ako da, o kakvim se dronovima radi.
Odgovor na primijećene dronove ovisiti će o političkim odlukama kada “zid dronova” stupi na snagu.
Za sada se neutralizacija i presretanje čine prvom opcijom, kao najjeftiniji odgovor. To bi uključivalo elektronsko ometanje signala kako bi se dron sam srušio te davanje lažnih uputa kako bi se izazvao poremećaj elektronike dronova.
U slučaju odluke o rušenju dronova također postoji niz opcija, od tradicionalnih poput vojnih zrakoplova, raketa i projektila sa zemlje do dronova ”lovaca” koji, uz korištenje umjetne inteligencije, sami napadaju protivničke dronove.
Takvi lovci već se koriste u Ukrajini, a niz europskih kompanija radi na njihovom razvoju i poboljšanjima. Upravo je to jedan od glavnih izazova ovog plana – kako biti siguran uz što manje troškove.
Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu jasno je rekao kako “rušenje drona vrijednog 10.000 eura raketom od milijun eura – nije održivo.”
Dobra ideja, teška provedba
Vojni stručnjaci i analitičari uglavnom kažu kako je plan dobro zamišljen ali će provedba biti jako teška.
Matteo Ilardo, analitičar u Stratforu misli da će najveći problem u provedbi “zida dronova” biti poslovična sporost Europske unije.
“Put do realizacije ostaje dug i pun prepreka, posebno u pogledu troškova, razmjera i prekogranične integracije”, rekao je.
Analitičari navode i druge probleme – troškovi su veliki, potrebno je obučeno osoblje i velika koordinacija. Tehnički, potrebno je da različiti sustavi rade i reagiraju u realnom vremenu.
Pravno gledano, i dalje nije poznato tko bi donosio završne odluke, sama Europska komisija, neko novoosnovano tijelo ili neko treće rješenje.
Carlo Masala, profesor međunarodne politike na vojnom sveučilištu u Münchenu kaže kako su europske vojske podcjenjivale dronove desetljećima, a testiranja su “umjetna” jer ne simuliraju prave borbene taktike.
Njegov prijedlog je da cijeli projekt vode ukrajinski operateri dronova jer imaju izravno ratno iskustvo i svjesni su činjenice da se taktike s dronovima mijenjaju svakih pet do šest mjeseci jer se protivnik, Rusija, prilagodi i ta igra nadmudrivanja traje svakodnevno.
Hrvatska među predvodnicama
Europska Unija želi u ovom projektu iskoristiti i izraelska iskustva iz ovogodišnjeg rata s Iranom.
Iron Dome (željezna kupola), sustav koji štiti Izrael od nebeskih projektila primarno je dizajniran za presretanje raketa kratkog dometa i projektila koji prijete naseljenim područjima. Nema službenih podataka jer su vojna tajna, no u izraelskim se medijima propitivala učinkovitost protiv simultano poslanih više od tisuću dronova iz Irana.
Izraelske vlasti su javno rekle da je sustav presreo 99 posto lansiranih projektila/dronova, ali nezavisne procjene smanjuju taj postotak za četvrtinu.
No jasno je da je trošak po presretanju dronova bio velik, a napadi u rojevima malih, jeftinih i niskoletećih kamikaza-dronova su iznimno opterećivale sustav. Vojni analitičari baš na primjeru željezne kupole pokazuju kako sustav mora biti kombinacija više sistema obrane i presretanja, i EU je tu na dobrom tragu.
U razvoju EU-ovog “Zida dronova” Hrvatska, Nizozemska i Latvija igrati će ključne uloge, fokusirajući se na proizvodnju, tehnologiju i implementaciju sustava za detekciju i neutralizaciju dronova duž istočne granice EU-a.
Ove zemlje su se dobrovoljno prijavile kao “vodeće nacije” u ovom projektu, koristeći svoje postojeće kapacitete i suradnju s Ukrajinom za brzu implementaciju do 2027.
Babišova pobjeda, Macronova kriza i Tomahawk: Europa na raskrižju
