Zakazan za 21. travnja 2026., završni krug pregovora (trijalog) o novoj EU Uredbi o biljnom reprodukcijskom materijalu (PRM) u Bruxellesu odlučit će kako će se u budućnosti proizvoditi, razmjenjivati i prodavati sjeme u Europskoj uniji. Hrvatske udruge i čuvari sjemena upozoravaju da bi loše postavljena pravila mogla ugroziti raznolikost sjemena, male proizvođače i pravo ljudi da sami uzgajaju svoju hranu. Napominju i da je ovo ključni trenutak koji može dugoročno odrediti hoće li sjeme ostati u rukama ljudi – ili postati još više podređeno interesima industrije. Zato pozivaju građane da se uključe i izravno pišu Ministarstvu i eurozastupnicima prije nego što bude kasno.
Što se mijenja novom EU uredbom o sjemenu?
Nova PRM uredba, koju je Europska komisija predložila 2023., treba zamijeniti desetak starih direktiva o sjemenu, sadnicama i drugom biljnom reprodukcijskom materijalu te stvoriti jedinstven okvir za cijeli EU. Cilj službeno jest modernizacija, digitalizacija i usklađivanje pravila s klimatskom politikom i ciljevima Zelenog plana.
U praksi, uredba definira tko smije stavljati sjeme na tržište, pod kojim uvjetima, kako se registriraju sorte i koja su pravila za čuvane, lokalne i tradicijske sorte. Sjemenarska industrija podržava pravnu sigurnost i harmonizaciju, ali organizacije koje rade s malim proizvođačima i vrtlarima upozoravaju da bi prevelik naglasak na tržišnoj logici mogao istisnuti male i raznolike aktere u korist velikih sustava.
Moguće posljedice za sjeme, OPG‑ove i vrtlare
Prema udruzi Biovrt, Hrvatskom savezu udruga ekoloških proizvođača (HSEP) i ZMAG‑u, postoji više konkretnih rizika ako u trijalozima prevladaju zahtjevi Vijeća i industrije, a izgube se ključna poboljšanja koja je u nacrt unio Europski parlament.
- Ograničavanje razmjene sjemena: pravo poljoprivrednika i vrtlara da međusobno razmjenjuju sjeme – uključujući i uz razumnu novčanu naknadu – moglo bi biti suženo na „male količine“ i uske uvjete, što udara upravo na tradiciju kojom su nastale mnoge lokalne sorte.
- Opterećenje čuvara tradicijskih sorata: aktivnosti očuvanja sjemena tretiraju se gotovo kao tržišna djelatnost, iako se često radi o volonterskom radu u javnom interesu, što znači dodatne administrativne obveze za udruge i male sjemenske inicijative.
- Nesrazmjerni teret za mikro‑poduzeća: proizvođači s vrlo malim prometom mogli bi biti obvezni ispunjavati iste složene zahtjeve kao i veliki, što bi mnoge OPG‑ove i male sjemenare moglo istisnuti s tržišta.
- Potiskivanje raznolikosti: predložena široka izuzeća za industriju u zatvorenim lancima vrijednosti, uz istodobna ograničenja za neregistrirano sjeme kod malih aktera, u praksi pogoduju uniformnoj industrijskoj proizvodnji u odnosu na lokalno prilagođene sorte.
Udruge upozoravaju da bi takav sustav dugoročno smanjio agrobioraznolikost, povećao ovisnost o korporativno kontroliranim sortama i oslabio otpornost hrane na klimatske i tržišne šokove. Za vrtlare i OPG‑ove to znači manje slobode pri čuvanju, razmjeni i uzgoju vlastitog sjemena te teže očuvanje tradicijskih sorti koje su dio lokalne baštine.
Što se još može učiniti?
Iako je datum trijaloga vrlo blizu, proces još nije završen i postoji prostor da se konačni tekst uredbe doradi u korist malih proizvođača i očuvanja raznolikosti. Udruge Biovrt, HSEP i ZMAG već su poslale otvoreno pismo Ministarstvu poljoprivrede te hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu u odborima AGRI i ENVI, u kojem traže:
- jasno izuzeće za aktivnosti očuvanja agrobioraznolikosti, kako se čuvanje i razmjena tradicijskih sorata ne bi tretirali kao obična trgovina sjemenom
- jamstvo prava poljoprivrednika i vrtlara na razmjenu sjemena, ne samo simbolično, već kao stvarno primjenjivo pravo
- razumnu i proporcionalnu administraciju za mikro‑poduzeća i male sjemenske inicijative
- transparentan i pravedan sustav koji ne isključuje lokalne, otpornije sorte u korist uskog industrijskog portfelja
Građani, vrtlarke i vrtlari te mali proizvođači pozvani su da dodatno pojačaju pritisak slanjem kratkih e‑mailova nadležnima, s jasnim zahtjevom da se u pregovorima obrani raznolikost sjemena i pravo ljudi na vlastitu hranu. Poruka ne mora biti dugačka ni savršeno sročena – dovoljno je da bude osobna i da podsjeti da se u Bruxellesu odlučuje o vrlo konkretnim stvarima: što ćemo sutra moći sijati u vlastitom vrtu i kakvu ćemo hranu jesti.
Adrese za slanje poruka:
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva RH: [email protected]
- Marko Vešligaj, Europski parlament, Odbor AGRI (S): [email protected]
- Romana Jerković, Europski parlament, Odbor ENVI (M): [email protected]
- Sunčana Glavak, Europski parlament, Odbor ENVI (S): [email protected]
- Tomislav Sokol, Europski parlament, Odbor ENVI (S): [email protected]
Ubismo se od udaranja u hrvatska prsa a zemlja nam trune neobrađena
