Konzumacija prevelikih količina masne i slatke hrane ne samo da povećava obujam struka i trbuha, već i negativno utječe na kognitivne sposobnosti i vještinu snalaženja u prostoru, koje se, kako su pokazala istraživanja, smanjuju unosom u organizam nezdrave hrane.
Znanstvenici Sveučilišta u Sydneyju proveli su “prvo istraživanje u svijetu” koje se baziralo na testiranjima u kojima su sudjelovali studenti te su otkrili da hrana s visokim udjelom masti i šećera ima “štetan učinak na neke aspekte kognitivnih funkcija”, osobito na svjesnost o prostoru, kao i na vještinu snalaženja u prostoru.
“Mladi odrasli ljudi koji su često konzumirali hranu s visokim udjelom masti i šećera lošije su pamtili lokaciju škrinje s blagom u virtualnom labirintu”, rezultati su istraživanja koje su znanstvenici objavili u stručnome časopisu The International Journal of Obesity.
Oni ukazuju na “negativni učinak” konzumiranja brze hrane na “učenje i pamćenje koji su povezani s prostornim okruženjem”, a istodobno potvrđuju ono što otprije znamo – “važnost donošenja zdravih prehrambenih odluka kada je posrijedi kognitivno zdravlje”.
Prethodnim je istraživanjima ustanovljeno da konzumiranje previše masti i šećera nije samo uzročnik razvoja dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti, već je “povezano i s bržim stopama kognitivnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem kada su posrijedi sredovječni i stariji odrasli ljudi”, objavio je tim u svojem radu.
Premda su australski istraživači otkrili da ni mladi ljudi nisu izuzeti od negativnih učinaka konzumacije prerađene i nezdrave hrane, dobra je vijest da kod njih vjerojatno nije pogođen mozak u cjelini, već samo hipokampus – dio mozga koji upravlja sposobnošću pamćenja i pomaže kod vještine snalaženja u prostoru.
Jedan od znanstvenika koji su radili na istraživanju, Dominic Tran ističe kako je dobra vijest da “promjene u prehrani mogu poboljšati zdravlje hipokampusa, a time i našu sposobnost snalaženja u okolini, kao primjerice kada istražujemo neki novi grad ili nastojimo zapamtiti novi put prema kući”.
Hrkanje nije bezazleno: Skriva poremećaj koji uništava mozak
U Hrvatskoj se godišnje rodi osamdesetoro djece s rascjepom usne i/ili nepca
