Liberali kanadskog premijera Marka Carneyja zadržali su vlast na izborima u zemlji u ponedjeljak, ali nisu uspjeli osvojiti parlamentarnu većinu kojoj se nadao kako bi lakše pregovarao o carinama s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
„Naš stari odnos sa Sjedinjenim Državama, odnos temeljen na stalno rastućoj integraciji, završen je“, rekao je Carney u pobjedničkom govoru u Ottawi.
„Sustav otvorene globalne trgovine, u čijem su središtu bile Sjedinjene Države, sustav na koji se Kanada oslanjala od Drugog svjetskog rata, sustav koji je, iako nije bio savršen, desetljećima pomagao ostvariti prosperitet naše zemlje, završen je”, rekao je. “To je tragedija, ali to je i naša nova stvarnost.”
Carney je rekao da će nadolazeći mjeseci biti izazovni i zahtijevati žrtve.
Vođa konzervativaca Pierre Poilievre priznao je poraz i rekao da će njegova stranka kao oporba u parlamentu pozivati vladu na odgovornost.
Liberali vode ili su izabrani u 167 izborna okruga, a slijede ih konzervativci sa 145, dok se glasovi još uvijek broje.
Carneyeva stranka morala bi osvojiti 172 mjesta u Donjem domu za većinu kojom bi mogla vladati bez podrške neke manje stranke.
Shachi Kurl, predsjednik Instituta Angus Reid za ankete, rekao je za Reuters da su do pobjede liberala dovela tri faktora.
„Bio je to faktor ‘bilo tko samo ne konzervativci’, bio je to faktor Trumpovih carina, a zatim i Trudeauov odlazak… što je omogućilo mnogim lijevo-centrističkim biračima i tradicionalnim liberalnim biračima da se vrate stranci“, rekao je Kurl, referirajući se na ostavku sve manje popularnog bivšeg premijera Justina Trudeaua u zemlji.
Carney je obećao oštar pristup prema Washingtonu oko carina na uvoz i rekao da će Kanada morati potrošiti milijarde kako bi smanjila svoju ovisnost o SAD-u. No i Konzervativna stranka desnog centra, koja je pozivala na promjene nakon više od devet godina liberalne vladavine, pokazala je neočekivanu snagu.
Rezultat je označio značajan povratak liberala, koji su u siječnju zaostajali 20 postotnih bodova u anketama prije nego što je Trudeau objavio da odlazi, a Trump počeo prijetiti carinama i aneksijom.
Manjinske vlade u Kanadi rijetko traju dulje od dvije i pol godine.
„Osvrćem se na prosinac, kada su svi otpisivali Liberalnu stranku“, rekla je liberalna ministrica prometa Chrystia Freeland za CTV. „Ljudi su čak razgovarali o tome hoćemo li zadržati službeni status stranke na sljedećim izborima. Večeras, kada je jasno da ćemo formirati vladu, iz moje perspektive, to je izvanredan rezultat.“
Ostavka Freeland u liberalnom kabinetu u prosincu nakon sukoba s Trudeauom dovela je do njegove ostavke.
Val patriotizma
Trumpove prijetnje potaknule su val patriotizma koji je povećao podršku Carneyju, političkom novaku koji je prethodno vodio dvije središnje banke zemalja skupine G7.
Trump se prošli tjedan ponovno pojavio kao faktor kampanje, izjavivši da bi mogao podići carinu od 25 posto na automobile proizvedene u Kanadi jer ih u SAD-u ne žele. Ranije je rekao da bi mogao upotrijebiti „ekonomsku silu“ kako bi Kanadu učinio 51. američkom saveznom državom.
Carney je naglasio da ga njegovo iskustvo u rješavanju ekonomskih pitanja čini najboljim vođom za suočavanje s Trumpom, dok je Poilievre u kampanji iskoristio zabrinutost zbog troškova života, kriminala i stambene krize.
Američki je predsjednik u objavi na društvenim mrežama u ponedjeljak ponovio svoj poziv da Kanada postane 51. država.
„Sretno velikom narodu Kanade“, rekao je. „Izaberite čovjeka koji ima snage i mudrosti da vam prepolovi poreze, poveća vašu vojnu moć, besplatno, na najvišu razinu na svijetu, da vam automobili, čelik, aluminij, drvo, energija i sva ostala poduzeća budu ČETVOROSTRUKO veći, BEZ CARINA I POREZA, ako Kanada postane voljena 51. država Sjedinjenih Američkih Država. Nema više umjetno povučene linije od prije mnogo godina.“
Zbog napetosti s SAD-om pristaše su dviju manjih stranaka, lijevo orijentirane Nove demokratske stranke i separatističkog Kvebečkog bloka, prešli na stranu liberala. Vođa demokrata Jagmeet Singh priznao je poraz u vlastitom okrugu i rekao da planira odstupiti s mjesta čelnika stranke.
Činilo se kako su konzervativci na putu da ostvare dobitke u području Toronta kako bi spriječili liberalnu većinsku vladu, a onda je Poilievre počeo zaostajati i u vlastitom okrugu u području Ottawe, no glasovi se još uvijek broje.
Liberali su pobijedili na četirima uzastopnim izborima u Kanadi, prvi put 2004. godine.
Poilievre je svoju kampanju usmjerio na domaća pitanja i potrebu za popravljanjem zemlje za koju je rekao da su je liberali “uništili”.
