Papa Franjo umro je u ponedjeljak ujutro u Vatikanu u dobi od 88 godina. Prenosimo glavne mjere njegova 12-godišnjeg pontifikata, koje su ponekad izazivale velik otpor u Crkvi.
Borba protiv seksualnog nasilja
Od Irske do Njemačke preko SAD-a, seksualni skandali u Katoličkoj Crkvi bili su jedan od najbolnijih izazova pape Franje.
Nakon katastrofalnog putovanja u Čile 2018., koje je dovelo do spektakularnih isključenja i ostavki, papa Franjo ispričao se što je nespretno branio jednog biskupa. Zatim je zatražio oprost od žrtava koje je redovito susretao.
Nakon što je 2019. s dužnosti razriješio američkog kardinala Theodorea McCarricka, proglašenog krivim za seksualno nasilje nad maloljetnicima, poslao je snažan signal na tragu svojeg obećanja da će imati “nultu toleranciju”.
Na neviđenom samitu u Vatikanu o zaštiti maloljetnika 2019. uslijedio je niz mjera: ukidanje papinske tajne u slučajevima seksualnog nasilja za koje su optuženi svećenici, obvezu za svećenike i laike da razotkriju sve slučajeve takvog nasilja u svojoj hijerarhiji, platforme za slušanje u biskupijama širom svijeta…
No ispovjedna tajna ostala je apsolutna i udruženja mu predbacuju što nije otišao dovoljno daleko.
Aktivistkinja Anne Barrett Doyle, iz američke nevladine organizacije BishopAccountability, rekla je za AFP 2024. da su njegove reforme bile “površne”.
“Strukturno, one su sačuvale sve elemente prikrivanja, manjka transparentnosti, izostanka vanjske kontrole i obveznih strogih sankcija”, rekla je.
Diplomacija i “periferija”
Sa svojih 47 putovanja u inozemstvo, Jorge Bergoglio dao je prioritet “periferiji”, birajući marginalizirane zemlje kojima vladaju sukobi i siromaštvo umjesto zapadnih katoličkih uporišta.
Braneći multilateralizam i neumorno kritizirajući trgovinu oružjem, papa Franjo bio je zagovornik dijaloga s islamom, kao tijekom povijesnog posjeta Iraku 2021.
Godine 2018. potpisao je povijesni sporazum s komunističkim režimom u Pekingu koji se odnosio na kontroverzno pitanje imenovanja biskupa u Kini.
Diplomacija Svete Stolice istaknula se svojom ulogom u povijesnom približavanju Kube i SAD-a 2014.
No naišla je na zid u ratu u Ukrajini gdje su nebrojeni pozivi na mir pape Franje ostali mrtvo slovo na papiru. Godine 2024., čak je izazvao diplomatsku krizu pozvavši Ukrajinu da hrabro “podigne bijelu zastavu” i pristane na pregovore.
Sukob je potkopao i približavanje s ruskim patrijarhom Kirilom, koji podržava Moskvu, unatoč povijesnom susretu s papom Franjom 2016., prvom od shizme 1054.
Migracije, okoliš i LGBT+
Čovjek kontakta i terena, branitelj Crkve otvorene “svima”, papa Franjo učinio je mnogo gesti otvaranja prema razvedenima koji su se ponovno vjenčali i vjernicima iz LGBT+ zajednice, odobrivši na primjer potkraj 2023. blagoslove istospolnih parova.
Odluka je izazvala veliki otpor u konzervativnim krugovima, ponajprije u Africi i SAD-u.
Na talijanskom otoku Lampedusi, simbolu stradanja migranata, u Marseilleu i u grčkom kampu na Lesbosu, papa Franjo, koji je i sam potekao iz obitelji talijanskih emigranata u Argentini, bio je neumoran zagovornik migranata i pozivao je da ih se primi bez izuzetka, ne oklijevajući kritizirati antiimigrantske mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U svojoj enciklici “Laudato si” (2015.), zauzeo se za “integralnu ekologiju”.
Reforme
Decentralizacija, mjesto za laike i žene, uloga lokalnih Crkvi: papa Franjo iz temelja je izmijenio funkcioniranje Crkve i Rimske kurije, vlade Svete Stolice.
Njegove reforme konkretizirale su se 2022. novim Ustavom koji je reorganizirao dikasterije (ministarstva) i dao važno mjesto evangelizaciji.
Papa Franjo uveo je reda u vatikanske financije, opterećene skandalima, osnovavši 2014. tajništvo za ekonomiju. Uveo je i okvir za investicije, mjere za borbu protiv korupcije i proveo čišćenje Vatikanske banke, što je dovelo do zatvaranja 5000 računa.
Također je reformirao sinodu, svjetski skup biskupa, uključivši prvi put žene i laike.
No svojim je reformama izazvao neviđene interne kritike, na primjer kada je 2021. ograničio služenje mise na latinskom, izazvavši bijes tradicionalista.
Vatikan je u razdoblju sede vacante – bez Pape na čelu Crkve
Papa Franjo bio je Latinoamerikanac i prvi isusovac na čelu Katoličke Crkve
